Građanima u EU najveći izdatak stan i režije, siromašnijim hrvatskima – hrana

Troškovi stanovanja i režija čine najveći pojedinačni izdatak europskih kućanstava. Slijede hrana i bezalkoholna pića te prijevoz. Kategorija stanovanja odnosi oko četvrtine ukupnih rashoda (12,3% BDP-a) europskih kućanstava, dok hrana i bezalkoholna pića uzmu 13% budžeta (6,8% BDP-a), slično kao i prijevoz. Udjeli tih kategorija u Hrvatskoj znatno se razlikuju od prosjeka EU. Prema zadnjim dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku za 2022. godinu, struktura kućanskih izdataka u Hrvatskoj pokazuje specifične prioritete tipične za siromašnije zemlje: izdaci za hranu i bezalkoholna pića činili su 27% ukupne potrošnje kućanstava, prijevoz je imao udio od 15,5%, dok režijski troškovi i troškovi stanovanja odnose 14,5 eura na svakih sto potrošenih eura u obitelji.

Podaci sugeriraju da su stambeni troškovi u Hrvatskoj, relativno gledano, manji teret nego u mnogim drugim zemljama EU, što može biti djelomično povezano s visokim udjelom vlasništva nad stanovima – čak 91% stanovnika živi u vlastitim stanovima ili kućama. Dodatno, struja, plin i grijanje bili su dugo pod kontrolom države. Visok udio izdataka za hranu objašnjava zašto su hrvatska kućanstva osjetljivija na inflaciju osnovnih potrepština, koja je posljednje tri godine osjetno viša nego u većini članica europodručja. Grupa domaćih autora (Tkalec, Rubil, Žilić) istraživala je učinak inflacije na nejednakosti te je nedavno u Reviji za socijalnu politiku objavila rad u kojem navode da bogatije obitelji znatno više dohotka usmjeravaju na troškove prijevoza, restorana, odjeće, obuće i rekreacije, dok siromašni 63% svog dohotka troše na hranu i režije. Bogatiji slojevi društva više će osjetiti poskupljenje goriva nego poskupljenje kruha ili mlijeka. S druge strane, standard umirovljenika, samohranih roditelja, samaca i drugih socijalno ugroženih skupina može ozbiljno narušiti svako poskupljenje hrane i režija.

Prema ovaj tjedan objavljenim podacima Eurostata o potrošnji kućanstava po namjeni u 2024., izdaci kućanstava u EU iznosili su 51,8% BDP-a, što je blago smanjenje u odnosu na 2023. (51,9%) i znak zaustavljanja rasta koji je bio vidljiv u prethodnim godinama. Taj je udio i za 2,2 postotna boda niži nego 2014., kada je potrošnja kućanstava činila 54,1% BDP-a. Potrošnja kućanstava najvažnija je komponenta BDP-a svake države i na temelju njezina kretanja mogu se predvidjeti ekonomski ciklusi i razdoblja potencijalne krize. Posljednjih godina europsko gospodarstvo bilježi različite rezultate: zemlje oslonjene na turizam i usluge uglavnom ostvaruju više stope rasta, pa tako i Hrvatska, dok industrijske zemlje, predvođene Njemačkom, još stagniraju ili bilježe tek simbolične pomake nabolje. Komisija je nedavno procijenila da će gospodarstva Njemačke, Italije, Austrije i Francuske iduće godine rasti po stopi od jedan posto, Hrvatska ostaje pri vrhu s neznatno sporijim rastom od ostvarenog u proteklih nekoliko godina, ali i dalje bi to bio solidan rezultat (2,9%).

Hrvatska se ističe po tome što je udio potrošnje kućanstava u BDP-u dosegnuo 70,5%, što je među najvišima u EU, uz Grčku (75,3%) i iza Portugala (66,6%). To pokazuje da potrošnja građana ima vrlo važnu ulogu u ukupnoj potražnji i potrošačkom obrascu zemlje. No, osim domaćih dohodaka, pa i sive ekonomije, na potrošnju znatno utječu i doznake iz inozemstva. Hrvatska se nalazi među državama koje su izrazito ovisne o privatnim doznakama. Njihov je udio u BDP-u oko sedam posto. Svaki šok u raspoloživom dohotku građana, poput energetske krize, rasta kamatnih stopa ili inflacije može, stoga, imati vrlo snažan učinak na cjelokupno gospodarstvo.