Četrnaestogodišnja Sofija Glynyana poginula je 30. kolovoza 2024. dok je sjedila na klupi na dječjem igralištu u Harkivu, pogođena ruskim zračnim napadom. U tom istom napadu život je izgubilo još sedam civila, a gotovo stotinu je ozlijeđeno, među njima i dvadesetak djece. Pet precizno navođenih bombi pogodilo je stambenu zgradu, sportski teren, skladište, kuću i igralište — bez ikakvih vojnih ciljeva na vidiku. “Ove ulice su isključivo parkovi s velikim brojem civila. Ovo je stambena zgrada. Ovo je, opet, masovni teror protiv našeg civilnog stanovništva,” objavio je guverner Oleh Sinehubov na Telegramu, piše POLITICO.
Gotovo godinu dana kasnije, američki predsjednik Donald Trump izdao je ultimatum Vladimiru Putinu: do početka rujna mora pristati na primirje, ili slijede nove sankcije. No pitanje ostaje — hoće li takva poruka zaustaviti krvoproliće do novog 30. kolovoza? Trump je zaprijetio dodatnim ekonomskim mjerama, uključujući carine prema državama koje trguju s Rusijom, poput Kine i Indije. Najavio je i slanje sustava Patriot u Europu za daljnji prijenos Ukrajini, kao i novo oružje — iako bez detalja.
Zanimljivo, Trump je novu politiku objavio neobično suzdržano — prepustio je glavnu riječ glavnom tajniku NATO-a Marku Rutteu tijekom konferencije u Ovalnom uredu. Ipak, u Kijevu i Zapadnoj Europi osjetilo se olakšanje jer nije odustao od potpore Ukrajini. No istu dozu smirenosti pokazao je i Kremlj. Rusko tržište reagiralo je pozitivno — burzovni indeksi su porasli, a rublja ojačala.
Prema analitičarki Tatiani Stanovaya, u Moskvi se Trumpova poruka doživjela više kao zeleno svjetlo za nastavak ofenzive, nego kao prijetnja. Vojni analitičar Jurij Fedorov dodaje da Kremlj nije vidio stvarnu opasnost jer nisu uvedene trenutačne sekundarne sankcije, niti su najavljene isporuke dalekometnog oružja. “Trump ne želi ozbiljan sukob s Rusijom,” smatra Fedorov. U međuvremenu, broj ruskih napada se povećava. Samo u jednoj noći, lansira se više projektila i dronova nego u cijelom tjednu prije Sofijine smrti.
No hoće li Trump zaista zaoštriti pristup u rujnu? Ili će Putin pristati na pregovore? Fiona Hill, bivša savjetnica Bijele kuće za Rusiju, upozorava da Trump “previše poštuje Putina” jer se boji nuklearnog sukoba, dok istovremeno “misli da se sve svodi na nekretnine, trgovinu i tko što dobiva – bilo da se radi o mineralima, zemlji ili rijetkim metalima,” objasnila je. Ono što Trump ne razumije jest da “Putin ne želi primirje. On želi neutraliziranu Ukrajinu, ne onu koja može izdržati vojni pritisak. Svi to vide – osim Trumpa.”
Putin i dalje inzistira na svojim uvjetima: međunarodno priznanje okupiranih teritorija i neutralan status Ukrajine. Na nedavnom forumu u Sankt Peterburgu jasno je dao do znanja da se ti zahtjevi ne mijenjaju.
Prema sociologinji Elli Paneyakh, rat mora trajati – jer bi njegov nagli prekid mogao destabilizirati unutarnju strukturu vlasti u Rusiji. Povratak veterana mogao bi izazvati borbu za resurse i moć, osobito izvan velikih gradova.“Veterani koji se vraćaju – posebno oni s društvenim vezama i statusom – vjerojatno će tražiti privilegije i remetiti lokalne odnose moći, izazivajući sukobe s elitama i institucijama. Nova ratna elita lažnih veterana, birokrata i izvođača ratnih poslova natjecat će se s pravim borcima i običnim građanima, osobito u ruskoj provinciji,” kaže ona. I kako se veterani budu vraćali, “neizbježno će dolaziti do sukoba s onima koje doživljavaju kao ‘kukavice’ koje nisu išle u rat”, upozorava Paneyakh. Kombinacija ratnog zamora, unutarnjih napetosti i Putinove tvrdoglavosti čini nastavak sukoba izglednijim nego njegov kraj. I to je, čini se, računica na koju Kremlj već igra.
Trump je dao Putinu 50 dana. Koliko dana je Putinu dala Europa.