Američke oružane snage prvi su put u stvarnim borbenim uvjetima upotrijebile projektil Precision Strike Missile (PrSM), sustav koji je u operativnu uporabu ušao prije manje od dvije godine. Projektil je korišten u aktualnim napadima na Iran, čime je zabilježena njegova prva poznata borbena primjena.
Prema informacijama koje je objavilo Središnje zapovjedništvo Oružanih snaga SAD-a (CENTCOM), tijekom prvih 24 sata Operacije “Epski bijes” objavljen je niz fotografija s terena. Među njima se nalazi i snimka lansiranja projektila PrSM iz mobilnog višecijevnog raketnog sustava M142 High Mobility Artillery Rocket System (HIMARS). Upravo je prepoznatljiva konfiguracija repnih stabilizatora na jednoj od fotografija ukazala da je riječ o novom projektilu, a ne o starijem sustavu ATACMS. Na to je prvi upozorio kanadski obrambeni kolumnist Colby Badhwar na platformi X.
Dodatne fotografije prikazuju HIMARS opremljen dvostrukim spremnikom streljiva, što je karakteristično za PrSM. Naime, američki sustavi M142 HIMARS i M270 Multiple Launch Rocket System (MLRS) koriste standardizirane spremnike: dok spremnik za ATACMS nosi jedan projektil, spremnik za PrSM prima dva. Oba lansera mogu ispaljivati i rakete kalibra 227 milimetara, uključujući vođene inačice, koje dolaze u paketima od šest projektila, piše portal The War Zone.
Jedna od ključnih prednosti PrSM-a je znatno veći domet u odnosu na ATACMS. Osnovna verzija, označena kao Increment 1, pokazala je sposobnost gađanja ciljeva na udaljenosti od najmanje 500 kilometara. Američka kopnena vojska planira proširiti taj domet na oko 650 kilometara, dok je u razvoju i verzija koja bi mogla dosegnuti najmanje 1000 kilometara. Za usporedbu, najnaprednije varijante ATACMS-a imaju domet od približno 300 kilometara. Točne lokacije s kojih su projektili lansirani u sklopu Operacije “Epski bijes” nisu objavljene, navodi portal The War Zone. Ipak, gotovo dvostruko veći domet omogućuje pokrivanje znatno šireg spektra ciljeva iz postojećih regionalnih položaja.
Balistički projektili u završnoj fazi leta razvijaju vrlo velike brzine, što ih čini posebno učinkovitima protiv vremenski osjetljivih meta, poput lansera projektila ili sustava protuzračne obrane. Njihova brzina otežava presretanje, a snažan kinetički učinak povećava sposobnost probijanja utvrđenih objekata. Upravo zato uporaba takvih projektila u početnoj fazi sukoba može imati ključnu ulogu u neutralizaciji radarskih i protuzračnih sustava prije provođenja daljnjih operacija.
Borbena uporaba PrSM-a mogla bi imati i širu stratešku poruku. Produženi domet ovog sustava često se spominje u kontekstu mogućih sukoba u indo-pacifičkoj regiji, osobito u odnosu na Kinu. U razvoju je i protubrodska inačica Increment 2, koja bi zahvaljujući dodatnim sustavima navođenja mogla gađati pokretne ciljeve. Također se razmatraju varijante sposobne raspoređivati manje precizno navođene bombe ili bespilotne letjelice, čime bi se dodatno proširile operativne mogućnosti sustava.
To Hrvatska dobija 2028 godine.