Zbog povijesno niskog vodostaja Dunava ovih su dana u njegovim presušenim koritima pronađeni brojni svjedoci prošlosti, od davno izgubljenog automobila u Mađarskoj pa sve do ostataka izumrle životinje - mamuta u Bugarskoj. Iako je Dunav u jeku neviđene suše otkrio mnogo toga, u fokusu su elektrane koje se napajaju s korita druge najduže rijeke na europskom kontinentu. Dok se Francuska i Španjolska bore s razornim požarima, a zapad Europe prolazi kroz novi toplinski val, središnji i jugoistočni dio kontinenta suočeni su s drukčijom posljedicom ekstremnog vremena. Dugotrajna suša spustila je Dunav na razine zbog kojih su ugroženi plovidba, turizam, opskrba energentima i proizvodnja električne energije, piše Firstpost.
Druga najdulja europska rijeka, koja prolazi kroz deset država prije nego što se ulije u Crno more, na brojnim se mjestima povukla stotinama metara. Ondje gdje se inače nalazi voda sada se vide golema pješčana sprudovi, stijene, mulj i ostaci brodova koji su desetljećima bili skriveni ispod površine. U Budimpešti je vodostaj Dunava pao na samo 23 centimetra, čime je nadmašen prethodni negativni rekord od 33 centimetra, zabilježen 2018. godine. Nedostatak oborina i ponovljeni valovi vrućine dodatno su ubrzali isparavanje, a mađarski meteorolozi upozoravaju da je u pojedinim dijelovima zemlje u posljednja tri mjeseca palo i do 120 milimetara kiše manje od višegodišnjeg prosjeka.
Promjena je posebno vidljiva u mađarskoj prijestolnici. Turistički brodovi više ne mogu pristajati na uobičajenim mjestima, dok je teretni promet na pojedinim dionicama gotovo zaustavljen. Brodovi koji još plove moraju prevoziti znatno manje tereta kako im gaz ne bi bio predubok za osiromašeno riječno korito. Koliko su uvjeti postali ozbiljni pokazao je i slučaj turističkog broda Viking Ullur. Brod sa 186 putnika i 52 člana posade nasukao se na Dunavu u blizini bugarskog Vidina. Nakon neuspjelih pokušaja odsukavanja, putnike je patrolnim plovilima evakuirala bugarska granična policija, piše Bulgarian News.
Ništa bolja situacija nije ni u susjednoj nam Srbiji. U marinama kod Novog Sada deseci manjih plovila ostali su na muljevitom i gotovo isušenom riječnom dnu, dok su teglenice i teretni brodovi premješteni u malobrojne dublje dijelove rijeke. Zbog niskog vodostaja brodovi prevoze samo između 30 i 40 posto uobičajenog tereta, a srbijanski uvoz goriva u srpnju dosegnuo je tek četvrtinu planirane mjesečne količine. Kako izgleda situacija u Srbiji, pogledajte OVDJE.
Nizak vodostaj ne ugrožava samo brodove. Dunav je važan izvor vode za hlađenje nuklearnih elektrana u Rumunjskoj i Mađarskoj, pa je hidrološka kriza prerasla i u ozbiljan energetski problem. Rumunjska je zbog smanjene proizvodnje električne energije proglasila izvanredno stanje za kolovoz. Jedan reaktor nuklearne elektrane Cernavodă već je isključen, dok vlasti pokušavaju osigurati dovoljno vode za nastavak rada drugog bloka. Zemlja istodobno pregovara o povećanju uvoza električne energije iz susjednih država.
Još dramatičnija situacija odvija se u Mađarskoj. Nuklearna elektrana Paks, koja proizvodi gotovo polovinu električne energije u zemlji, zbog nedostatka vode za hlađenje radi sa samo četvrtinom ukupnog kapaciteta. Mađarske vlasti upozorile su da bi elektrana prvi put u 44 godine mogla biti potpuno isključena nastavi li vodostaj padati. O tome više možete pročitati ovdje.
Velikim industrijskim potrošačima već je naloženo da smanje potrošnju struje i vode, dok država razmatra dodatne mjere kako bi izbjegla ograničenja za kućanstva. Potpuno zatvaranje Paksa moglo bi Mađarsku prisiliti na znatno veći uvoz električne energije, uz trošak koji se procjenjuje na stotine milijuna eura. Povlačenje rijeke istodobno je otkrilo i opasne ostatke prošlosti. Kod budimpeštanskog Margitina mosta iz korita je izronila bomba iz Drugoga svjetskog rata, zbog čega je most privremeno zatvoren, a na teren su izašli stručnjaci za uklanjanje eksplozivnih sredstava.
Iako golemo otkriveno riječno korito privlači znatiželjnike, fotografe i tragače za povijesnim predmetima, prizori s Dunava prije svega upozoravaju na razmjere hidrološke krize. Rijeka koja povezuje velik dio Europe sve teže ispunjava svoju prometnu, gospodarsku i energetsku ulogu. Stručnjaci upozoravaju da će zbog viših temperatura, češćih suša i nepravilnog rasporeda oborina europske rijeke postajati sve nepouzdanije.
Dodole su staro tradicionalno oprobano rješenje za izostanak kiše. Samo ne treba sjediti skrštenih ruku i ne činiti ništa.