Plaća predsjednice Europske središnje banke (ESB) Christine Lagarde veća je za više od 50 posto nego što je službeno objavljeno. Prema analizi Financial Timesa, njezina ukupna zarada u 2024. godini iznosila je oko 726.000 eura, što je 56 posto više od osnovne plaće od 466.000 eura koju je ESB objavio. Za usporedbu, predsjednik američkih Federalnih rezervi Jay Powell zarađuje samo 203.000 dolara (172.720 eura), što je gotovo četiri puta manje.
Dok direktori velikih tvrtki u europodručju zarađuju više, oni su podložni strogim pravilima objavljivanja plaća, što nije slučaj s ESB-om. Fabio De Masi, europarlamentarac iz Njemačke, kritizirao je praksu ESB-a, ističući da je plaća izvršnog direktora Deutsche Banke, Christiana Sewinga, koji zarađuje 9,8 milijuna eura, detaljno objavljena, dok Lagardeina plaća nije.
De Masi je pozvao ESB da uvede strože standarde objavljivanja plaća, poput onih koje zahtijevaju europski zakoni za kotirane tvrtke. Analize pokazuju da Lagarde ima najvišu plaću među europskim dužnosnicima, s osnovnom plaćom koja je 21 posto veća od plaće predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen. Osim osnovne plaće, Lagarde prima dodatnih 135.000 eura za stanovanje i druge troškove, te 125.000 eura za svoju poziciju u upravnom odboru Banke za međunarodna poravnanja.
ESB nije komentirao analizu, nego su naveli da plaću predsjednice određuje odbor za naknade, te da je jedina promjena u plaći bila godišnja prilagodba za sve zaposlenike ESB-a. Također, ističu da je objavljivanje plaće u skladu s praksama drugih međunarodnih institucija i da je transparentnost s vremenom povećana.
Jedna stvar su plaće europskih birokrata a druga je stvar institucija EU. EU je dobro zamišljen projekt jer se i cijeli svijet zaokružuje u interesne pa i u političke cjeline. Već se stvaraju tenzije između globalnih gospodarsko-političkih cjelina. Neke globalne gospodarske sile pokušavaju potpkoavati druge gospodarsko-političke cjeline kako bi im zapriječile put konkurencije. Tako Amerika ne želi jaku i jedinstvenu EU kao što to ne želi niti Rusija ali zbog malo drugačijih interesa. Neka netko ovdje istakne gdje bi bila jedna mala i gospodarsko slabašna Hrvatska da nije po okriljem EU, NATO saveza, Schengena a uskoro i OECD-a? Gdje bi se mi svrstali i što bi mi kome značili u globalnom smislu? Mi nismo Švicarska, Nismo niti Velika Britanija i sl. i Hrvatska treba biti u zajednici civiliziranih i naprednih država, a ne na vjetrometini osvajača. Drugo je pitanje unutarnje organizacije i hijerarhije i je li se EU dobro vodi i ide li u pravom smjeru. I može li se to popraviti. Velike sile uvijek će iskorititi male državice a ne male državice velike sile. Ne vidim alternativu za Hrvatsku osim članstva u EU.