Evo koliko su strani radnici zadovoljni u Hrvatskoj: Polovica ih tu želi preseliti obitelj, a sve je šokirao jedan podatak

Zanimljive rezltate dobili smo od Instituta za istraživanje migracija, a tiče se stranih radnika u Hrvatskoj. Naime, proveo je anketno istraživanje u razdoblju od 23. studenoga 2024. do 12. siječnja 2025. godine, obuhvativši 400 stranih radnika podrijetlom iz Azije i Afrike, s ciljem stjecanja uvida u njihova mišljenja o životu i radu u Hrvatskoj. Tijekom priprema za provedbu istraživanja, Institut je ostvario suradnju sa znanstvenicima i visokoobrazovnim institucijama iz Bangladeša, Filipina, Indije i Nepala. Suradnja se prvenstveno odvijala kroz jezično usklađivanje anketnog upitnika te pružanje uputa o kulturnim obrascima pojedinaca iz navedenih azijskih država. Istraživanje je provedeno kombinacijom internetskog anketiranja i metode anketiranja licem u lice.

Najveći broj anketiranih sudionika, stranih radnika, dolazi s Filipina (38%), iz Nepala (26%), Indije (20%), Egipta (6%) i Bangladeša (5 %). Ostali anketirani sudionici dolaze iz Sirije, Iraka, Pakistana, Šri Lanke, Kine i Ugande. Oko 47 % ispitanika ima između 31 i 40 godina, 42 % je mlađe od 30 godina, dok je 10 % u dobi između 40 i 50 godina. Među anketiranim ispitanicima bilo je 334 muškarca i 66 
žena. Anketirani ispitanici kao materinski jezik naveli su 23 različita jezika, među kojima prevladavaju nepalski, tagalog i hindi. Većina anketiranih stranih radnika radi u prijevozu (22%), ugostiteljstvu (19%), graditeljstvu (17%) i industriji (13 %. Što se tiče poznavanja hrvatskog jezika, 53% stranih radnika izjavilo je da ne govori hrvatski jezik, ali razumije osnovne riječi.

Njih 21% izjavilo je da govori hrvatski na osnovnoj razini, 18% ih je izjavilo da uopće ne govore hrvatski, dok 8% smatra da govori hrvatski tečno. Kada govorimo o bračnom statusu, većina stranih radnika su samci (47%), dok je 43% njih u braku. Ostali su ili u izvanbračnoj zajednici, ili su udovci, odnosno razvedeni. Više od polovice (52,8%) nema djece. Oko 18% ih ima jedno dijete, 
dok ih isto toliko (18%) ima dvoje djece. Oko 10% ima troje ili četvero djece. Što se tiče obrazovanja, 50% ispitanika izjavilo je da imaju završenu srednju školu, 35% da su završili preddiplomski studij (baccalaureus), a 6% da imaju samo osnovnu školu. Oko 36% ispitanika izjavilo je da pripadaju Rimokatoličkoj crkvi, 3% su se izjasnili kao hinduisti, a oko 15 % kao pripadnici sunitskog islama. Ostali su naveli pripadnost drugim religijama (različite inačice budizma, islama, judaizma, kiranta, sikhizma) ili su izjavili da nisu religiozni.

VEZANI ČLANCI:

Kada je u pitanju duljina boravka u Hrvatskoj, zaposlenost i namjera ostanka, više od polovice ispitanika (51%) boravi u Hrvatskoj manje od godinu dana. Oko 34% boravi u Hrvatskoj između 1 i 2 godine, 5,% između 3 i 5 godina, dok je 9,5 % izjavilo da u Hrvatskoj borave dulje od 5 godina. Čak 78,5% stranih radnika u Hrvatskoj radi u punom radnom vremenu. Oko 9% izjavilo je da rade u nepunom radnom vremenu, a približno 9% izjavilo je da su nezaposleni. Gotovo 90% stranih radnika izjavilo je kako financijski pomaže svoju obitelj u državama iz kojih su doselili u Hrvatsku. Nadalje, 55% stranih radnika planira preseliti svoju 
obitelj u Hrvatsku, dok je oko 28% neodlučno po tom pitanju. Samo 10% ispitanika izjavilo je da neće preseliti obitelj, a 5% je navelo kako nemaju obitelj. Najveći broj stranih radnika (32,8%) namjerava ostati u Hrvatskoj do 5 godina. Oko 23,5% želi ostati između 6 i 10 godina, 20,5% planira ostati do mirovine, a 19,5% izjavilo je da želi ostati u Hrvatskoj do kraja života.

Govorimo li o zadovoljstvu životom, životnim standardom i sigurnošću, 40% stranih radnika izjavilo je da su vrlo zadovoljni svojim 
životom (ocjene 8, 9 i 10 na ljestvici od 0 do 10). Oko 26,5% izjavilo je kako uopće nisu zadovoljni svojim životom (ocjene 0, 1 i 2). Dodatnih 27% nije ni zadovoljno ni nezadovoljno svojim životom, dok se 6% nije željelo izjasniti. Što se tiče životnog standarda, 43,5% stranih radnika izjavilo je da su vrlo zadovoljni, dok je oko 24% navelo da uopće nisu zadovoljni. Ostali su izjavili da nisu ni zadovoljni ni nezadovoljni svojim trenutačnim životnim standardom. Slično tome, 44% ispitanika izjavilo je da su vrlo zadovoljni svojim životnim postignućima, dok je 25% vrlo nezadovoljno. Kada je riječ o odnosima s bliskim osobama, 48% ispitanika vrlo je zadovoljno, dok je oko 26% izjavilo da su vrlo nezadovoljni. Gotovo polovica (49,3%) ispitanika izjavila je da su vrlo zadovoljni svojim osjećajem sigurnosti, dok je 2% vrlo nezadovoljno. Gotovo identičan broj stranih radnika (48,8 %) izjavilo je da su vrlo zadovoljni osjećajem sigurnosti u budućnosti. S  druge strane, oko 28% stranih radnika izjavilo je da su vrlo nezadovoljni svojim osjećajem sigurnosti u budućnosti.

Što se tiče promjene u kvaliteti života, 34,5% stranih radnika smatra da im se kvaliteta života nakon dolaska u Hrvatsku značajno poboljšala. Oko 46,25% smatra da im se kvaliteta života malo poboljšala, 11% da je ista kao i prije, dok 8,25% smatra da im se kvaliteta života pogoršala, bilo malo ili značajno. Oko 87,5% stranih radnika smatra da imaju pravo na jednaku kvalitetu života 
kao i Hrvati, dok 12,5% smatra da nemaju pravo na jednaku kvalitetu života kao i Hrvati. Govorimo li o kontroli nad vlastitim životom i nošenjem s teškoćama, oko 24% stranih radnika u Hrvatskoj smatra da vrlo često ili često može kontrolirati stvari u svom životu. Nasuprot njima, oko 34% smatra da nikada ili gotovo nikada ne može kontrolirati stvari u svom životu. Oko 42,5% stranih radnika ima samopouzdanje da se nosi sa svojim problemima, dok 26,3% osjeća da nema dovoljno samopouzdanja za suočavanje s vlastitim problemima. Oko 35% stranih radnika izjavilo je da su u posljednjih mjesec dana imali osjećaj da se stvari odvijaju onako kako oni žele. Gotovo isti broj njih, 36,8%, izjavilo je da u posljednjih mjesec dana nisu imali osjećaj da se stvari odvijaju prema njihovim željama. Oko 28,8% izjavilo je da su u posljednjih mjesec dana imali osjećaj da se mogu nositi s teškoćama, dok je 33,8% izjavilo da nisu imali taj osjećaj.

VEZANI ČLANCI:

Jedno od pitanja analize bilo je i o zadovoljstvu migrantskim statusom, a 22% stranih radnika smatra da je njihov migrantski život blizu idealnom. Gotovo jednak broj, 20%, smatra da njihov migrantski život nije niti blizu idealnom. Oko 33,5% stranih radnika u Hrvatskoj izjavilo je da su uvjeti njihovog migrantskog života odlični, dok je 23% izjavilo da su uvjeti njihovog migrantskog života izrazito loši. Sukladno tome, 38% stranih radnika izjavilo je da su vrlo zadovoljni svojim migrantskim životom, dok je 21% vrlo 
nezadovoljno. Oko 33% stranih radnika smatra da su realizirali važne stvari koje su planirali ostvariti u svom migrantskom životu. Oko 27% smatra da nisu uspjeli realizirati važne stvari koje su planirali ostvariti kada su se odlučili za migrantski život. Sukladno tome, 31% tvrdi da ne bi ništa mijenjalo u svom migrantskom životu, dok se oko 27% nikako ne slaže s tvrdnjom da ne bi 
ništa mijenjali.

Zdravstvo i zdravstveno stanje pitanja su koje muči mnoge Hrvate, a kada su strani radnici u pitanju, oko 61% njih svoje zdravstveno stanje ocjenjuje odličnim ili vrlo dobrim, dok njih 33% svoje zdravstveno stanje ocjenjuje dobrim. Samo 5% stranih radnika svoje zdravstveno stanje ocjenjuje jako lošim ili lošim. Nadalje, 62% stranih radnika svoje psihičko zdravlje ocjenjuje odličnim ili vrlo dobrim, oko 31% ocjenjuje ga dobrim, dok se oko 7% osjeća psihički jako loše ili loše.

Ravnateljica Instituta za istraživanje migracija: nasl. izv. prof. dr. sc. Marina Perić Kaselj ovako je prokomentirala rezultate. 
- Strani radnici na našem tržištu nisu novost, ali do sada su se uglavnom useljavali radnici s područja bivše Jugoslavije. Dolazak većeg broja stranih radnika iz država Azije zasigurno predstavlja izazov za hrvatsko društvo. Krajem listopada 2024. godine potpisan je i Sporazum o suradnji između Ministarstva demografije i useljeništva te Instituta za istraživanje migracija, što potvrđuje kako nadležno ministarstvo prepoznaje, ozbiljno shvaća i poduzima mjere kako bi se naše društvo i država što bolje pripremili za integracijske izazove koji su pred nama. Ovo je inicijalno istraživanje koje nam je dalo prve uvide i iskustva u istraživanju populacije stranih radnika iz Azije i Afrike. U budućnosti ćemo svakako provoditi i sveobuhvatnija istraživanja ovog tipa koja će doprinijeti kvalitetnijem donošenju smjernica za uspješnu integraciju stranih radnika u hrvatsko društvo.

VEZANI ČLANCI:

Voditelj istraživanja: nasl. izv. prof. dr. sc. Ivan Balabanić kaže sljedeće: -Rezultati istraživanja pokazuju da je relativno veći broj stranih radnika iz Azije uglavnom zadovoljan životom i radom u Hrvatskoj. Jasno je da postoji i znatan broj stranih radnika koji 
iskazuju određeno nezadovoljstvo svojom trenutačnom pozicijom u hrvatskom društvu, ali općenito govoreći, trenutačna se situacija može ocijeniti pozitivnom. Smatram da rezultati našeg istraživanja ukazuju na to da situacija nije kritična, kako se često zna prikazivati u javnosti,

Suradnica na projektu: dr. sc. Iva Tadić dodala je: - Jedan od najupečatljivijih nalaza jest da dio ispitanika smatra kako nema pravo na istu kvalitetu života kao većinsko stanovništvo odnosno Hrvati. Ova percepcija odražava duboko ukorijenjene kulturne i društvene faktore, na što nas je upozorio suradnik istraživač s Filipina. Svi navedeni rezultati ukazuju na potrebu za ciljanim intervencijama usmjerenim na poboljšanje kvalitete života ove skupine. 

Kada je samo istraživanje u pitanju, valja se napomenuti kao je uzorak prigodni, a zabilježena je visoka razina odbijanja 
sudjelovanja u anketnom istraživanju. Zbog naravi uzorka, načina provedbe, kao i velike stope odbijanja sudjelovanja tijekom 
anketiranja licem u lice, poopćavanje rezultata s uzorka na populaciju otežano je te ih treba tumačiti uzimajući u obzir metodološke nedostatke.

>>Pitali smo umjetnu inteligenciju koji bi narodi mogli nestati u sljedećih 100 godina, odgovor bi vas mogao zabrinuti>>