Evo kako je sud obrazložio zašto su oslobodili HOS-ovca za povik 'za dom spremni'

Kako kome odgovara, poziva se na navodno suprostavljene odluke Visokog prekršajnog suda ili priopćenje i odluke Ustavnog suda. Naime, unatoč priopćenju Ustavnog suda iz 2020. na koje se poziva dio javnosti koji Bojnu Čavoglave tretira kao ustašku pjesmu, a i svako drugo uzvikivanje "Za dom spremni" bez obzira na okolnosti u kojima se to događa, Visoki prekršajni sud je mjesec i pol dana prije Thompsonova koncerta u sastavu Robert Završki (predsjednik), Kristina Gašparac Orlić i Gordana Korotaj 23. svibnja 2025. odbio žalbu zagrebačke policije na presudu Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 17. siječnja 2022. kojom je okrivljeni V.B. oslobođen optužbe da je uzvikivanjem "Za dom", pri čemu su okupljeni uzvraćali "spremni" počinio prekršaj iz članka 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. VPS je tu presudu objavio 3. lipnja 2025. godine.

Zagrebačka policija tvrdila je u žalbi da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da pozdrav "Za dom spremni“ nije u eksplicitnoj vezi s ustaškim obilježjima i da ne predstavlja kažnjivi tekst, te su se pozvali na ranije osuđujuće presude VPS-a. Okrivljenik je u zagrebačkom parku koji je dobio ime po poginulom branitelju HOS-a Žarku Manjkasu Crvenkapi radi obilježavanja 30. obljetnice osnutka postrojbe HOS-a pred njegovim spomenikom dva puta uzviknuo "Za dom", a nazočni su odgovorili "spremni". I VPS se složio s prvostupanjskim sudom da u konkretnoj situaciji nije došlo do remećenja javnog reda i mira. Pri tome su se ogradili od dijela obrazloženja Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu:

"Iako pritom prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude polemizira s povijesnim aspektom pozdrava „Za dom spremni“, relativizirajući njegovo značenje u suvremenom dobu na način da ga očito smatra dopuštenim u svim društvenim situacijama, potrebno je istaknuti da je ovaj drugostupanjski sud u nizu svojih odluka izrazio jasno stajalište da je navedeni pozdrav, izrečen u javnom prostoru, kao i ostala obilježja fašizma, kažnjiv i podliježe sankcijama (Ppž-919/2019 od 5. svibnja 2022., Ppž-3192/2016 od 13. lipnja 2019., Ppž-5144/2023 od 14. lipnja 2023.,Ppž-1387/2024 od 21. veljače 2024., Ppž-805/2024 od 28. svibnja 2024., Ppž-2851/2025 od 25. ožujka 2025.), zbog čega se ovakav stav prvostupanjskog suda ne može prihvatiti.

Međutim, imajući u vidu sve okolnosti konkretnog događaja, i to mjesto, vrijeme i način postupanja okrivljenika, odnosno da se izvikivanje navedenog pozdrava dogodilo ispred spomenika TAT u [adresa] u [adresa], u povodu održavanja 30. obljetnice osnutka vojne postrojbe HOS-a, na čijoj oznaci stoji natpis „Za dom spremni“, koji su pripadnici te vojske i koristili, a čiji pripadnik je nedvojbeno bio Žarko Manjkas Crvenkapa koji je poginuo 1991. g. boreći se za Hrvatsku tijekom Domovinskog rata, ovo sudsko vijeće smatra da se u konkretnom slučaju radi o određenom odavanju poštovanja branitelju koji je poginuo za Republiku Hrvatsku dok se borio pod znakovljem HOS-a, dakle i pod tim pozdravom. Pritom je potrebno uzeti u obzir društvenu specifičnost ovog pitanja, odnosno opće poznatu činjenicu da su postrojbe HOS-a osnovane 1991. g. kao paravojska Hrvatske stranke prava koje su integrirane u Hrvatsku vojske početkom 1992. g. (a raspuštene 1993. g.), zbog čega, za sada, upotreba ovog pozdrava u svrhu odavanja počasti braniteljima HOS-a koji su se borili i poginuli za Republiku Hrvatsku u tom razdoblju zahtjeva drugačiji, tolerantniji pristup. Ovakvo stajalište je osobito posljedica nedostatka konkretne zakonske norme kojom bi bilo jasno propisano između ostalog, koja obilježja totalitarnih režima i pod kojim uvjetima bi predstavljala remećenje javnog reda takvim izričajem.

Slijedom iznesenog je po stavu ovog sudskog vijeća isticanje pozdrava „Za dom spremni“ (odnosno pozivom ''za dom'' i odgovora ''spremni'') u konkretnom slučaju ispred biste poginulog branitelja HOS-a V.B. u zagrebačkom parku koji po njemu nosi naziv, u okviru obilježavanja 30. godina od osnivanja HOS-a, izuzetak od ustaljene sudske prakse o nedopustivosti navedenog pozdrava na javnom mjestu (isto mišljenje je izneseno i u preporuci „Dokumenta dijaloga, Temeljna polazišta i preporuke o posebnom normativnom uređenju simbola, znakovlja i drugih obilježja totalitarnih režima i pokreta“ Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, osnovanim Odlukom Vlade Republike Hrvatske (klasa: 022-03/17-04/74, urbroj: 50301-24/04-17-2) od 28. veljače 2018.).", obrazložilo je sudsko vijeće VPS-a.

To je druga poznata pravomoćna presuda VPS-a u kojoj su okrivljenici oslobođeni unatoč tome što su uzvikivali "ZDS", a u prvoj takvoj za koju se doznalo 2020. oslobođen je Marko Perković Thompson, nakon većinski zauzetog stava opće sjednice VPS-a. Tada je Ustavni sud priopćio da "ne komentira odluke i rješenja sudova izvan postupaka iz njegove Ustavom propisane nadležnosti" kao i "sudbena vlast je samostalna i neovisna, a sudovi sude na temelju Ustava, zakona, međunarodnih ugovora i drugih važećih izvora prava na temelju činjenica utvrđenih u svakom pojedinom konkretnom postupku". I uz ogradu da svoja stajališta i ocjene Ustavni sud izražava i iznosi u odlukama, rješenjima i izvješćima, dodano je: "U odnosu na pozdrav "Za dom, spremni" Ustavni sud je u nekoliko svojih odluka izrazio jasno stajalište da je riječ o ustaškom pozdravu Nezavisne Države Hrvatske te da taj pozdrav nije u skladu s Ustavom Republike Hrvatske". Inače, priopćenja Ustavnog suda nikoga ne obvezuju već su odluke Ustavnog suda obvezne za sve pa i sudove. Ali, Ustavni sud se zasad još nije imao priliku izjašnjavati o simbolu HOS-a ili "ZDS-u" u komemorativnim okolnostima, ili o pjevanju Bojne Čavoglave.

Drugi izvođač Bojne Čavoglave, Mario Roso, za razliku od Thompsona, prije njega je 2019. pravomoćno osuđen. Ali, kad je drugo sudsko vijeće VPS-a za pjevanje iste pjesme u listopadu 2019. oslobodilo Thompsona, otprema te presude zaustavljena je u službi evidencije sudske prakse koja pazi da se ne donose različite presude o istim stvarima pa je na koncu stav morala zauzeti opća sjednica VPS-a, koju su iz više razloga kritizirali profesori prava.

Ustavni sud se o tome nije imao priliku očitovati. I VPS je tada u priopćenju istakao da na sjednici nisu odlučivali o ustavnosti pokliča "Za dom spremni" koji je "protivan članku 39. Ustava RH i kažnjava se temeljem članka 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira", te se sudska praksa u tom pogledu nije promijenila. Na sjednici VPS-a odlučivalo se treba li se javno izvođenje "Bojne Čavoglave" jednako tretirati kao i uzvikivanje "Za dom spremni". U tom je smislu ključno što je motiv njezina izvođenja, provokacija građana ili obilježavanje sjećanja na Domovinski rat.

Pozvali su se i na Deklaraciju o Domovinskom ratu u kojoj se pozivaju svi građani, institucije, udruge, mediji... "a obvezuje sve dužnosnike i sva državna tijela Republike Hrvatske, da na navedenim načelima štite temeljne vrijednosti i dostojanstvo Domovinskog rata, kao zalog naše civilizacijske budućnosti. Na taj način čuvamo moralni dignitet hrvatskoga naroda i svih građana Republike Hrvatske i tako štitimo čast, ugled i dostojanstvo svih branitelja i građana Republike Hrvatske koji su sudjelovali u obrani Domovine.", navodi se u Deklaraciji.

Citirali su i odluku ESLJP-a u predmetu Vajnai protiv Mađarske još iz 2008.: "'U demokratskom društvu nije nužno, to jest ne postoji prijeka društvena potreba da pravni sustav poseže za ograničenjima ili ukidanjem prava na slobodu mišljenja i izražavanja, te odgovarajućih drugih Ustavom zajamčenih prava, samo zato da bi se zadovoljili diktati javnih osjećaja, bili oni stvarni ili imaginarni. I kad je riječ o spornim obilježjima fašizma i komunizma, društvo mora ostati razumno u svojoj prosudbi.''.

I u slučaju Faber protiv Mađarske iz 2012. ESLJP se nije složio sa stavovima mađarskih sudova koji su kaznili Fabera jer je u Budimpešti na mjestu masovnog pogubljenja Židova, koje je 1944. počinila pronacistička vlada, u desničarskom protuprosvjedu socijalističke partije, izvjesio zastavu dinastije Arpadovića koju je pronacistički režim 1944. vratio u uporabu. ESLJP je pošao od toga da je ta zastava imala više značenja kroz povijest, a Faber ju je koristio u novom kontekstu, koji nije bio usmjeren na veličanje nacizma ni ratnih zločina.

VPS se pozvao i na preporuke iz "Dokumenta dijaloga" Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, a koje "ne smatra neprihvatljivim propisivanje iznimke koja se odnosi na striktno ograničenu pravnu mogućnost javne uporabe pozdrava "Za dom spremni" zbog okonosti vezanih uz Domovinski rat...".

Stav opće sjednice trebala bi poštovati sva vijeća VPS-a, ali nakon odluke Suda EU u predmetu Hann invest nije isključeno da neko vijeće usprkos opće sjednice ponovno osudi nekog izvođača Bojne Čavoglave pa i Thompsona. Za pretpostaviti je da bi tada ta odluka došla na ocjenu Ustavnog suda, a u slučaju potrebe i Europskog suda za ljudska prava. Dok se Ustavni sud ne očituje, činjenica je da u našem pravnom sustavu vrijede pravomoćne presude VPS-a, što god bilo tko, političari ili profesori prava, mislili o tome. I iz priopćenja Ustavnog suda iz 2020. proizlazi da se ne može očitovati o odlukama sudova izvan postupaka iz propisane nadležnosti Ustavnog suda. Dakle, dok ne dobiju ustavnu tužbu, koju mogu podnijeti samo građani čija su ustavna prava povrijeđena, Ustavni sud se ne može očitovati. Dakle, to je moguće jedino ako se pravomoćno osuđeni obrati Ustavnom sudu ili da primjerice pripadnici manjina pokrenu postupak protiv Republike Hrvatske jer ih ne štiti i od iznimno dopuštenih protuustavnih uzvika pa u slučaju da budu odbijeni u sudskom postupku, onda bi mogli podnijeti tužbu Ustavnom sudu.