Broj međunarodnih turista koji su posjetili Europu u dosadašnjem dijelu 2026. godine porastao je za pet posto u odnosu na isto razdoblje 2025., unatoč nestabilnostima u turističkom sektoru izazvanima sve većom geopolitičkom i gospodarskom neizvjesnošću. Prema najnovijem tromjesečnom izvješću Europske putničke komisije (ETC) o turističkim kretanjima i izgledima, europski je turizam nastavio bilježiti snažne rezultate i u drugom tromjesečju ove godine, pri čemu je broj noćenja porastao za 4,8 posto.
Stabilni rezultati ostvareni su unatoč „slabljenju povjerenja potrošača, sve izraženijim pritiscima povezanima s cijenama te poremećajima izazvanima sukobom na Bliskom istoku“, poručili su iz ETC-a. Ti su čimbenici utjecali na zračni promet između Europe i pojedinih srednje i vrlo udaljenih tržišta.
Iako potrošači i dalje namjeravaju putovati, izvješće pokazuje da su pri odabiru postali znatno izbirljiviji. Putnici sve češće traže odredišta koja smatraju sigurnijima, koja nude dobar omjer cijene i kvalitete te do kojih je jednostavnije doći. Istodobno se putovanja sve ravnomjernije raspoređuju tijekom cijele godine. – Europski turizam i u drugom je tromjesečju 2026. pokazao otpornost, unatoč sve neizvjesnijem globalnom okruženju. Putovanja su potrošačima i dalje među prioritetima, no način na koji ljudi putuju mijenja se – izjavio je predsjednik ETC-a Miguel Sanz.
– Pristupačnost cijena, sigurnost, blizina i omjer cijene i kvalitete postaju sve važniji pri izboru odredišta. Europskim destinacijama prioritet će biti očuvanje konkurentnosti, uz istodobno poticanje ravnomjernije raspodjele posjetitelja među različitim regijama i godišnjim dobima – dodao je. Prema podacima ETC-a, gotovo 80 posto odredišta zabilježilo je rast, a približno svako peto ostvarilo je dvoznamenkasto povećanje broja turističkih dolazaka.
Zahvaljujući dobroj prometnoj povezanosti i nastojanjima da se potražnja preusmjeri izvan vrhunca sezone i tradicionalno najposjećenijih turističkih središta, najveći rast broja dolazaka u prvim mjesecima 2026. zabilježile su Grčka, i to 38,3 posto, Italija s rastom od 21,1 posto te Malta sa 16 posto. Sjeverna Europa ostvarila je bolje rezultate od ostalih europskih podregija. Broj dolazaka ondje je porastao za deset posto, dok je broj noćenja povećan za 8,4 posto. Rast je zabilježen i u srednjoj i istočnoj Europi, gdje je broj dolazaka porastao za 5,2 posto, a broj noćenja za 6,9 posto. Takvi rezultati odražavaju kontinuirano zanimanje za odredišta koja nude nova iskustva i povoljniji omjer cijene i kvalitete.
Južna i mediteranska Europa u cjelini su zadržale stabilne rezultate te su ostvarile najveći rast u apsolutnim brojkama. Povećanje turističkog prometa bilo je široko rasprostranjeno, osobito na Malti te u Grčkoj, Italiji, Portugalu i Španjolskoj. Iz ETC-a navode da bi ukupni izgledi mogli ostati pozitivni, no upozoravaju da su se neka odredišta suočila sa znatno zahtjevnijim početkom godine. Cipar je zabilježio pad broja dolazaka od 17,9 posto, djelomično zbog drukčijeg termina Uskrsa, ali i zbog slabijeg raspoloženja putnika povezanog s dojmom da se otok nalazi u neposrednoj blizini sukoba na Bliskom istoku, piše Euronews.
Pad broja dolazaka od 2,1 posto zabilježila je i Turska, što je posljedica slabije potražnje europskih turista, ali i posjetitelja s udaljenih tržišta, u okolnostima regionalnog sukoba. U većini odredišta turistička potrošnja rasla je brže od broja dolazaka, a podaci ETC-a upućuju na to da su posjetitelji u prosjeku trošili više nego godinu prije. Grčka se istaknula kao jedno od najuspješnijih europskih odredišta. Turistička potrošnja porasla je za čak 64,3 posto, dok je broj dolazaka povećan za 38,3 posto, što upućuje na znatno veću prosječnu potrošnju po putovanju.
Rezultati su se, međutim, razlikovali od zemlje do zemlje. U Italiji je broj dolazaka porastao za 21,1 posto, dok je turistička potrošnja povećana za 4,3 posto. To pokazuje da je, unatoč većem broju gostiju, prosječna potrošnja po posjetitelju bila skromnija. Turska i Cipar našli su se među rijetkim odredištima koja su zabilježila pad i broja dolazaka i turističke potrošnje. Prema ETC-u, takvo je stanje „vjerojatno posljedica slabijeg raspoloženja putnika povezanog sa sukobom na Bliskom istoku”. Unatoč trajnoj gospodarskoj neizvjesnosti, očekuje se da će turistička putovanja ostati jedan od prioriteta tijekom ljeta, ali i u ostatku godine.
Na ključnim europskim emitivnim tržištima potrošnja na turistička putovanja u slobodno vrijeme trebala bi tijekom 2026. ostati stabilna i činiti 13 posto ukupne osobne potrošnje. To je osjetno više od svjetskog prosjeka, koji iznosi 8,5 posto. Blagi rast očekuje se i na važnim izvaneuropskim emitivnim tržištima, na kojima bi se udio izdvajanja za putovanja trebao povećati sa 7,5 posto u 2025. na 7,7 posto u 2026. godini. Putnici su, upozoravaju iz ETC-a, postali osjetljiviji na cijene. U najnovijem istraživanju o stanju turističke industrije 48 posto europskih ispitanika navelo je pristupačnost i dobar omjer cijene i kvalitete kao važnu priliku za europski turizam u drugom tromjesečju. U prvom tromjesečju isto je smatralo njih 32 posto.
Takvi podaci upućuju na znatno konkurentniju ljetnu sezonu, pri čemu će u privlačenju gostiju biti uspješnija ona odredišta koja se bolje prilagode proračunima i željama putnika. Očekuje se da će europski putnici prednost davati bližim odredištima do kojih je jednostavnije doći, koja su im poznatija i pružaju veću mogućnost prilagodbe planova. Južna i mediteranska Europa nalaze se u vrlo povoljnom položaju za privlačenje takvih gostiju. Zanimanje za tu regiju za putovanja između lipnja i studenoga poraslo je na 61 posto. Sve važniji postaju i mjeseci izvan glavne turističke sezone. Putnici svoje planove prilagođavaju zabrinutosti zbog ekstremnih vremenskih prilika i prekomjerne gužve, zbog čega diljem Europe snažno raste broj rezervacija za rujan.