Europska komisija pozvala je građane da rade od kuće, manje voze i rjeđe lete, te da države članice hitno ubrzaju uvođenje obnovljivih izvora energije, upozorivši na dugotrajnu energetsku krizu kao posljedicu sukoba u Perzijskom zaljevu. U govoru koji podsjeća na rane dane pandemije koronavirusa, povjerenik EU za energetiku Dan Jørgensen rekao je da se Europa suočava s "vrlo ozbiljnom situacijom" bez jasnog kraja na vidiku. "Čak i ako… mir nastupi sutra, nećemo se u dogledno vrijeme vratiti u normalu", rekao je, nakon izvanrednog sastanka ministara energetike 27 država članica EU-a u utorak, na kojem se raspravljalo o krizi. "Što više možete učiniti kako biste uštedjeli nafti, posebno dizelu i avionskom gorivu, to će nam svima biti bolje", rekao je Jørgensen, potvrdivši ranije izvješće Politica da Bruxelles želi da Europljani manje putuju.
Pozvao je države članice da slijede preporuke Međunarodne agencije za energiju, koje, kako je rekao, uključuju "rad od kuće gdje je to moguće, smanjenje ograničenja brzine na autocestama za deset kilometara na sat, poticanje korištenja javnog prijevoza, naizmjenično korištenje privatnih automobila… povećanje dijeljenja prijevoza i usvajanje učinkovitijih načina vožnje". Dugoročno, pozvao je zemlje EU-a da dodatno ubrzaju izgradnju obnovljivih izvora energije, poručivši da "ovo mora biti trenutak kada ćemo napokon preokrenuti trend i uistinu postati energetski neovisni". Razgovori ministara u utorak završili su bez konkretnih prijedloga, iako je Jørgensen obećao da će Komisija uskoro predstaviti paket mjera na razini EU-a.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada rastu strahovi da se svijet suočava s velikom energetskom krizom koja bi mogla nadmašiti čak i naftni šok iz 1970-ih, s globalnim gospodarskim posljedicama usporedivima s pandemijom koronavirusa. Otkako su Sjedinjene Američke Države i Izrael prije više od mjesec dana pokrenuli prve napade na Iran, cijene nafte i plina porasle su i do 70 posto, dok je petina svjetske opskrbe sirovom naftom i ukapljenim prirodnim plinom zapela u Perzijskom zaljevu. Tijekom razgovora spominjala se državna pomoć, povećanje udjela obnovljivih izvora i nuklearne energije radi jačanja energetske sigurnosti, kao i podrška prijedlogu Komisije za povećanje proizvodnje biogoriva, prema izvorima upoznatima s raspravama. Nordijske zemlje istaknule su potrebu zaštite energetske infrastrukture. Očekivanja konkretnih mjera uoči sastanka bila su niska, prema riječima više diplomata koji su govorili pod uvjetom anonimnosti. Cilj je, kako su naveli, bio koordinirati djelovanje.
Za krizu su krivi političari.