Zločin može pogoditi bilo koga od nas – bilo gdje. Žrtve kaznenih djela zaslužuju zaštitu, potporu i pristup pravosuđu bez obzira na to tko su, kakvo im se kazneno djelo dogodilo i gdje u Europskoj uniji. Europski dan žrtava kaznenih djela obilježavamo 22. veljače pa je pravi trenutak da se podsjetimo da moramo još intenzivnije raditi na poboljšanju života žrtava u cijeloj Uniji. Tijekom svojeg rada u javnom sektoru redovito sam iz prve ruke slušao o traumatičnom utjecaju kaznenih djela na žrtve. O njihovim borbama, boli i osjećaju da ih je sustav ostavio na cjedilu. Kao povjerenik Unije nadležan za kazneno pravosuđe odlučan sam pridonijeti poboljšanju praktičnih okolnosti s kojima se suočavaju žrtve kaznenih djela.
Iako svatko može postati žrtvom kaznenog djela, bilo kod kuće, na radnom mjestu ili na putu u drugu zemlju radi odmora ili posla, žrtve su često među najugroženijima u našem društvu jer se često osjećaju izolirano i ne znaju kome se obratiti za pomoć. Nerijetko se radi o traumama i cjeloživotnim posljedicama po fizičko i mentalno zdravlje. Tijekom kaznenog postupka žrtvama se tijekom kaznenog postupka ponekad čini da ih se jednostavno koristi kao svjedoke, bez ikakve pomisli na to kako se osjećaju i što prolaze. Ovo smatram neprihvatljivim i zato se zalažem za promjene.
Kroz odgovarajuću potporu, zaštitu i dostojanstvenim postupanjem možemo ublažiti brojne posljedice kaznenih djela na žrtve. Europski dan žrtava kaznenih djela potresan je podsjetnik na to da smo svi odgovorni pobrinuti se da se žrtve ne zanemaruju. Odlučan sam osigurati da svaka žrtva dobije skrb i pažnju koju zaslužuje. Svaka žrtva kao osoba teško pogođena kaznenim djelom mora moći računati na iste minimalne standarde potpore, zaštite i dostupnosti pravosuđa u svim državama članicama Europske unije.
Od 2015. naovamo, Direktiva o pravima žrtava kao temeljni skup pravila o pravima žrtava s europske razine pomaže zajamčiti prava za gotovo 15 % Europljana koji, prema statistikama svake godine postanu žrtve kaznenih djela. U procjeni Komisije iz 2022. utvrđeno je pet prava koja treba ojačati u primjeni zakonodavstva: pravo na informacije, potpora i zaštita u skladu s individualnim potrebama žrtava, postupovna prava i pravo na odluku o naknadi tijekom kaznenog postupka.
Otkad je donesena Direktiva o pravima žrtava, minimalni su se standardi prava žrtava promijenili. Danas drugačije gledamo na to kako treba izgledati pravosuđe prilagođeno djeci i usmjereno na žrtve. Imamo i nova sredstva pristupa pravosuđu, potpori, zaštiti i komunikaciji sa žrtvama kaznenih djela.
Prijedlogom revizije Direktive, Komisija želi unaprijediti minimalne standarde prava žrtava u cijeloj Uniji kako bi najranjiviji članovi našeg društva – žrtve kaznenih djela – imali koristi od napretka koji smo ostvarili. Prijedlog Komisije obuhvaća ambiciozne i proporcionalne izmjene: bolja dostupnost informacija, bolja zaštita, jača potpora i poboljšanje sudjelovanja žrtava u kaznenim postupcima i lakše ostvarivanje prava na naknadu.
Komisija je predložila obvezne telefonske linije za pomoć žrtvama u cijeloj Uniji na jedinstvenom europskom telefonskom broju 116 006. Žrtve jednim pozivom moraju moći dobiti sve informacije o svojim pravima, a po potrebi i o tome kako dobiti stručnu pomoć. Sve ove detaljne informacije trebaju biti dostupne i na internetskim stranicama prilagođenim i osobama s invaliditetom, na svim potrebnim jezicima. Telefonske linije za pomoć već postoje u većini država članica, no pokrivenost se mora proširiti na cijelu Uniju kako bi se žrtve na njih mogle osloniti gdje god se u EU-u nalazile.
Žrtve treba i bolje zaštititi prilagođenijim procjenama njihovih potreba i dostupnijim nalozima za zaštitu. Posebno je to važno za najranjivije žrtve kaznenih djela poput osoba s invaliditetom, žrtava zločina iz mržnje, organiziranog kriminala ili najtežih međunarodnih kaznenih djela, kao i osobe kojima je potrebna fizička zaštita od nasilja. Nakon individualne procjene, najranjivije žrtve moraju moći računati i na besplatnu psihološku potporu dokle god im je ona potrebna. Djeca žrtve zločina na istome mjestu moraju moći dobiti svu potrebnu stručnu potporu i zaštitu.
Kad je riječ o kaznenim postupcima, žrtve trebaju moći aktivnije sudjelovati, odnosno dobiti potporu na sudu i imati pravo na osporavanje odluka koje utječu na njihova prava. Čvrsto vjerujem da bi žrtve tijekom cijelog pravnog postupka trebale osjećati da ih se čuje i da nisu bespomoćne. Prilikom svjedočenja treba im se zajamčiti pravo na privatnost i zaštiti njihovu sigurnost te smanjiti rizik od daljnje viktimizacije. Komisija očekuje da će tim i drugim važnim izmjenama znatno poboljšati situaciju žrtava kaznenih djela širom EU-a.
No prije nego ovi prijedlozi Komisije postanu dio europskog zakonodavstva, dogovor o njima moraju postići su zakonodavci: Europski parlament i države članice u Vijeću. Iz pregovora koji su u tijeku već je nasreću vidljiva snažna odlučnost da se to i dogodi. Zbog ovog pozitivnog pristupa, radujem se brzom dogovoru o ambicioznom poboljšanju postojećih pravila kako bismo poboljšali živote tisućama žrtava širom Europske unije.
>> VIDEO Drakonske kazne: HZZO želi smanjiti stope bolovanja, evo koliko ćete platiti za simuliranje