Europska investicijska banka (EIB) u ponedjeljak nije mogla konkretnije komentirati imenovanje hrvatskog ministra financija Marka Primorca za potpredsjednika EIB-a, s obzirom da još nije formalizirana ni nominacija, no potvrdili su da su pozvali hrvatsku vladu da nominira kandidata za nadolazeće upražnjeno mjesto u bančinom Upravnom odboru. "U skladu s odgovarajućim pravilima i postupcima, te nakon isteka mandata potpredsjednice EIB-a Terese Czerwinske, Europska investicijska banka pozvala je hrvatsku vladu da nominira kandidata za nadolazeće upražnjeno mjesto u Upravnom odboru, koji će predstavljati Hrvatsku, Mađarsku i Poljsku", rekli su iz EIB-a na upit Hine.
Nakon što nominacija bude formalizirana, pojašnjavaju, prijedlog će razmotriti Savjetodavni odbor za imenovanja i Odbor direktora, a zatim će biti podnesen Odboru guvernera na konačnu odluku. Inače, Odbor guvernera je najviše upravljačko tijelo EIB-a, a članovi su mu ministri financija 27 zemalja članica EU-a, pa tako i hrvatski ministar.
Upravni odbor, pak, izvršno je tijelo EIB-a s predsjednikom i osam potpredsjednika sa šestogodišnjim mandatom, a član bi mu tako trebao postati i Marko Primorac. Iz EIB-a su odgovorili i da potpredsjednici EIB-a primaju istu mjesečnu plaću kao i potpredsjednici Europske komisije, a prema pisanju medija to iznosi do oko 29 tisuća eura bruto mjesečno.
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković potvrdio je danas u izjavi novinarima da će Vlada predložiti potpredsjednika Vlade i ministra financija Marka Primorca za mjesto potpredsjednika EIB-a. To će mjesto, rekao je Plenković, osnažiti položaj Hrvatske u EIB-u, banci koja je izrazito važna kao bitna investicijska poluga i na razini EU-a i globalno, a i u Hrvatskoj. "Mislimo da je to to najlogičniji i najprimjereniji odabir", rekao je Plenković.
Otkrio je i da će za novog potpredsjednika Vlade i ministra financija predložiti Tomislava Ćorića, koji je u njegovim vladama već obnašao više ministarskih funkcija, a trenutno je viceguverner HNB-a. Grupa EIB je kreditna institucija EU-a u izravnom vlasništvu država članica, a od početka njenog poslovanja u Hrvatskoj 1977. godine, financiranje je lani premašilo 10 milijardi eura, od čega 8,09 milijardi "otpada" na EIB, a 2,02 milijarde eura na Europski investicijski fond (EIF).