Zapravo je izgledalo da je pitanje raketa srednjeg dometa već riješeno: dok Njemačka sama ne nabavi takvo oružje, trebale su pomoći Sjedinjene Američke Države. Američke krstareće rakete tipa Tomahawk trebale su biti raspoređene u Njemačkoj. S dometom do 2500 kilometara, te krstareće rakete u slučaju potrebe mogle su doseći rusko područje. Usporedbe radi: Taurus, kojim raspolaže Bundeswehr, ima maksimalni domet od 500 kilometara. O raspoređivanju su se 2024. godine dogovorili tadašnji kancelar Olaf Scholz (SPD) i američki predsjednik Joe Biden. Ono je trebalo početi ove godine i premostiti razdoblje dok ne budu razvijena usporediva europska oružja. Međutim, od toga sada neće biti ništa. Američki predsjednik Donald Trump, koji nije naklonjen aktualnom kancelaru Friedrichu Merzu nakon njegove kritike rata protiv Irana, poništio je plan svog prethodnika, uz već najavljeno povlačenje najmanje 5000 američkih vojnika iz Njemačke, piše Deutsche Welle.
Njemačka na meti
Za ministra obrane Borisa Pistoriusa (SPD), otkazivanje raspoređivanja raketa srednjeg dometa znači da njemačko vojno odvraćanje postaje nedostatno. Sjedinjene Države nisu planirale u Njemačkoj rasporediti samo krstareće rakete Tomahawk, već i protuzračne rakete tipa SM-6, kao i hipersonično oružje koje može savladati velike udaljenosti višestrukom brzinom zvuka. Ovom kombinacijom naoružanja američka vojska mogla bi prijetiti preciznim udarima velikog dometa, kakve Njemačka vlastitim sustavima do sada nije u stanju izvesti. Planirano raspoređivanje trebalo je biti protuteža ruskom arsenalu.
Rusija je u eksklavi Kalinjingrad rasporedila rakete Iskander, koje mogu biti opremljene nuklearnim bojnim glavama. Odatle bi mogle doseći bilo koju točku u Njemačkoj i velike dijelove Europe. Tome treba dodati i ruske rakete srednjeg dometa tipa Orešnik u Bjelorusiji, koje također mogu biti opremljene nuklearnim bojnim glavama. Ministar obrane Boris Pistorius sada traži načine da se ta praznina brzo popuni. Naglasak je na "brzo". Prema novoj vojnoj strategiji, Bundeswehr treba ubrzano osposobiti za izvođenje tzv. "Deep Precision Strikes", odnosno preciznih udara duboko u pozadini neprijatelja, s velike udaljenosti. "Potencijalne mete mogu biti zapovjedna mjesta, aerodromi, logistička čvorišta ili tvornice oružja", navodi se na mrežnim stranicama Ministarstva obrane.
Rakete srednjeg dometa rijetkost su u Europi
Potez Bijele kuće još jednom pokazuje da je u pojedinim ključnim stupovima obrane Europa i dalje ovisna o Washingtonu. Istina, Njemačka zajedno s europskim partnerima radi na razvoju vlastitog oružja srednjeg dometa u sklopu inicijative "European Long-Range Strike Approach", skraćeno ELSA. Međutim, očekuje se da ovo oružje neće biti dostupno prije sredine tridesetih godina ovog stoljeća, dakle tek za desetak godina. To je prekasno, smatraju sigurnosni krugovi. Vojni stručnjak i politički savjetnik Nico Lange napisao je na mreži X: "Da bi se konačno popunila praznina u odvraćanju i izbjegla mogućnost ucjene ruskim raketama, sada je to moguće samo ubrzanim uvođenjem vlastitih krstarećih raketa stacioniranih na kopnu, proizvedenih u Njemačkoj i neovisnih o Sjedinjenim Državama."
Rat protiv Irana smanjuje zalihe američke vojske
Međutim, u Ministarstvu obrane za sada nema govora o tome. Tamo se razmatra kupnja skupih Tomahawka iz SAD-a. Ipak, američke oružane snage trenutno i same imaju povećane potrebe: u ratu protiv Irana ispalile su tisuće raketa, među njima i krstareće rakete Tomahawk. Smatra se malo vjerojatnim da proizvodni kapaciteti mogu pokriti i prodaju inozemstvu. Ipak, Pistorius želi pokušati sve: tijekom posjeta Washingtonu krajem svibnja namjerava pokrenuti pitanje njemačkog interesa za kupnju. "Službeni zahtjev Amerikancima podnijeli smo još prije godinu i pol, odnosno zahtjev za mogućnost uvoza, odnosno kupnje Tomahawka. Na taj zahtjev još nema odgovora", rekao je nedavno ovaj socijaldemokratski političar za Drugi njemački televizijski program. "Ali, iskreno govoreći, s obzirom na trenutačnu situaciju u svijetu, ne gajim previše nade." Uz Tomahawk, Njemačka bi željela kupiti i raketni lansirni sustav Typhon američkog vojnog diva Lockheed Martin, no Pentagon na taj zahtjev zasad nije odgovorio.
Ukrajinski dronovi kao alternativa?
Drugi način da se praznina u sposobnostima barem djelomično zatvori mogli bi biti dronovi velikog dometa. Oni jesu manje razorni od, primjerice, krstarećih raketa Tomahawk, ali su zato znatno jeftiniji za proizvodnju. Njemačka planira takvo oružje proizvoditi zajedno s Ukrajinom. Fokus je na zajedničkom razvoju "najsuvremenijih bespilotnih sustava svih dometa, posebno u oblasti deep strike", naglasio je Pistorius u ponedjeljak (11. 05.) tijekom posjeta Kijevu. On je spominjao dronove dometa do 1500 kilometara. Ukrajina, koja se od veljače 2022. brani od ruske agresije, smatra se svjetskim liderom u ratovanju dronovima. Sredinom travnja Njemačka i Ukrajina su tijekom međuvladinih konzultacija u Berlinu dogovorile tješnju suradnju u području obrane. Suradnja na sustavima oružja velikog dometa predstavlja zanimljiv obrat: nakon što je Njemačka odbila u okviru vojne pomoći Ukrajini isporučiti krstareće rakete Taurus, dvije zemlje sada žele surađivati na proizvodnji oružja koje može pogađati ciljeve na još većim udaljenostima.