Dokumentarne serije "Betonski spavači" i "Čovjek i prostor" vjerojatno su nešto najbolje što je u proteklih tridesetak godina bez titla prikazano na hrvatskim televizijama. Te serije o arhitektima i o arhitekturi, ali ponajprije o kućama i njihovom vremenu, zapravo su snimali i producirali arhitekti. Ljudi iz jedne, danas to slobodno možemo reći, izgubljene generacije, pričali su priče kuća i njihovih tvoraca iz nesumnjivo urbanistički i graditeljski najbogatijih i najraskošnijih vremena u našim povijestima. Ekranom slučajno uključenog televizora u kasna večernja doba uglavnom promiču građevine od armiranog betona, bijele se na suncu geometrijski pravilne i vječne, a o njihovom nastanku govore časne i čestite starine, redom klasici hrvatske socijalističke arhitekture, danas osamdesetogodišnjaci, koji su u ono vrijeme kada su projektirali i gradili imali dvadeset i pet, trideset. Uglavnom tihi i vedri, gospodstveni, bez većih primjedbi na životne i povijesne mijene, ti diskretni gospodari prostora, tvorci nekih među najvažnijim vizurama naših života, kuća u kojima smo živjeli ili scenografije naših snova. (U Podgori, recimo, Crkva Uznesenja Marijina, čudesna građevina iz moga jako ranog drveničkog djetinjstva, koju sam kasnije sanjao, ne znajući što to sanjam, a tek iz televizijske emisije saznajem da ju je gradio Ante Rožić, pa sad slušam njegovu priču o njoj…)
Dinko Kovačić: Zašto je maslina obećala betonu da će rasti ravno kada su oboje znali da neće?
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Ljudi žive u užasnim uvjetima, ubojstva su svakodnevna
Procjenjuje se da je uništeno oko 90 posto stambenih, komunalnih i gospodarskih objekata. Ujedinjeni narodi troškove obnove procjenjuju na najmanje sedam milijardi dolara
Milan Štrljić: 'Ne volim se prisjećati života u Beogradu, tamo sam živio do rata, a kad je počeo vratio sam se kući, na svoje'
Ovotjedna zvijezda na naslovnici časopisa Ekran je proslavljeni glumac Milan Štrljić, koji je iskreno podijelio svoja iskustva o usponima u karijeri, osobnim nedoumicama, osvrnuo se na prošlost te nam je otkrio nekoliko lijepih i intimnih trenutaka koje dijeli sa suprugom, voljenom Dašom.
Sigurdsson preselio u Hrvatsku nakon što se zaljubio u jedan grad, a uspješan je poduzetnik koji svira i vozi motor
Dok je početkom 2024. čekao raskid ugovora s japanskim rukometnim savezom kako bi i službeno preuzeo Hrvatsku, Sigurðsson je posjetio Ninčevića u Zadru. Taj posjet pokazao se presudnim. Očaran atmosferom grada, opuštenim načinom života i ljepotom obale, donio je odluku koja je iznenadila mnoge — kupio je stari stan u samom centru grada.
Hvarani: 'Slavna investitorica uništila je suhozid i antički put!'
"To nije običan makadam. To je stari put, suhozidna gradnja i dio antičke, povijesne trase koja se ovdje koristila generacijama. Sada se bagerom ruši suhozid i taj materijal gura u put. To se više ne može samo tako vratiti, a šteta je trajna", priča nam mještanin
Dinamo je bio grozan, nije smio dopustiti ovakvu utakmicu. Ovakav nema šanse u nokaut fazi
Dinamo si ovakvu utakmicu nije smio dopustiti, nikako ne u trenucima kad se bori za prolazak u drugi krug Europske lige. Dio krivice nosi i trener Mario Kovačević koji se oodlučio za puno rotacija u momčadi, ali bar jednaku krivicu imaju i igrači kojima je Kovačević dao priliku.