Čak 27 elektromontera iz jedne slavonskobrodske škole prošle je godine odmah nakon mature pronašlo posao u struci, dok je osam konobara iz druge škole praktički “iz klupa” otišlo ravno na tržište rada. Istodobno, Hrvatska i dalje uvozi desetke tisuća stranih radnika jer domaćeg kadra nema dovoljno. Taj paradoks najbolje pokazuje da obrazovni sustav ne uspijeva pratiti potrebe tržišta rada. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u prva četiri mjeseca ove godine objavljeno je više od 82 tisuće slobodnih radnih mjesta, dok je istodobno evidentirano više od 67 tisuća nezaposlenih. Najveći manjak radnika i dalje je u građevinarstvu, ugostiteljstvu, turizmu, obrtničkim zanimanjima, zdravstvu i dijelu tehničkih struka. Samo u prva četiri mjeseca obrađeno je više od 55 tisuća zahtjeva za radne dozvole stranih radnika, što dovoljno govori koliko domaće tržište rada teško pronalazi potrebne kadrove.
Da se situacija posljednjih godina ipak mijenja, potvrđuju i škole. Mario Lovrić, ravnatelj brodske Industrijsko-obrtničke škole, kaže kako danas gotovo sva zanimanja u toj školi spadaju među deficitarna te da roditelji i učenici to sve više prepoznaju. – Već na prvom upisnom roku popunimo gotovo sva mjesta. Nastojimo što više uskladiti obrazovne smjerove s potrebama tvrtki. Svih 27 elektromontera koji su prošle godine izašli iz školskih klupa pronašli su posao u struci – ističe Lovrić. Slična iskustva imaju i u brodskoj Obrtničko-tehničkoj školi. Nastavnik ugostiteljskog posluživanja Alen Marković kaže kako su kuhari i konobari među najtraženijim zanimanjima ne samo u Hrvatskoj nego i izvan nje, osobito u turističkim sredinama.
– U prethodnoj generaciji imali smo osam konobara i sve ih je odmah čekao posao. Doslovno, čim završe školu, već drugi dan su u radnom procesu – kaže Marković. Dodaje kako dio učenika još tijekom školovanja odlazi raditi sezonu, pa praktično iskustvo stječu prije mature. Istodobno, raste i interes za obrtnička zanimanja jer mladi sve više shvaćaju koliko su majstori traženi i cijenjeni. – Uzalud vam zgrada ako nema tko tu zgradu izgraditi i urediti. Isto je i u ugostiteljstvu. Ako gost dođe u restoran, netko mora pripremiti jelo i poslužiti ga – poručuje Marković. Ipak, stručnjaci upozoravaju da obrazovni sustav još uvijek sporije reagira na potrebe gospodarstva nego što bi trebao.
Božica Rajković iz brodske Tehničke škole smatra da škole pokušavaju pratiti nove trendove i tehnologije, ali da tržište rada još ne prepoznaje dovoljno neka moderna zanimanja.– Naša škola prva u Hrvatskoj obrazuje tehničara za 3D tehnologije kroz eksperimentalni program, a modularna nastava sve više stavlja naglasak na učenje temeljeno na radu. Međutim, tržište rada još uvijek ne prepoznaje dovoljno tehničare za mehatroniku koji objedinjuju strojarstvo, elektroniku i elektrotehniku – upozorava Rajković.
Da gospodarstvo i obrazovni sektor moraju još snažnije surađivati, smatra i Anto Pivac, predsjednik Uprave Đuro Đaković Montaže. – Danas je jako teško pronaći kvalitetnog radnika. Kadrove moramo tražiti i izvan hrvatskih granica, zato bi suradnja s obrazovnim ustanovama trebala biti još prisnija – kaže Pivac. Koliko su mladi svjesni situacije na tržištu rada pokazuje i primjer Lovre Grubića, učenika koji se školuje za zavarivača.
– Kada sam upisivao srednju školu, istražio sam koja su zanimanja najplaćenija i vidio da je zavarivač jedno od njih – kaže Lovro, koji već planira posao u austrijskoj tvrtki. Upravo u toj rečenici možda se najbolje vidi najveći problem hrvatskog tržišta rada – i kada školstvo uspije proizvesti tražene kadrove, dio njih svoju budućnost i dalje vidi izvan Hrvatske.