izmjene

Dan državnosti ponovno će se slaviti 30. svibnja, a uvodi se novi blagdan i neradni dan 18. studenog

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Dan državnosti ponovno će se slaviti 30. svibnja, a uvodi se novi blagdan i neradni dan 18. studenog
14.11.2019.
u 13:32
Osim toga, imamo i 11 spomendana, pa se tako dosadašnji državni blagdan Dan neovisnosti - 8. listopada upisuje kao Dan Hrvatskog sabora, a status spomendana dobiva i Dan neovisnosti koji se prebacuje na 25. lipnja
Pogledaj originalni članak

Hrvatski sabor danas je sa 77 glasova za, šest suzdržanih i 27 protiv usvojio i izmjene Zakona o državnim blagdanima kojim se od iduće godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, te uvodi novi blagdan i neradni dan 18. studenog - Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Iako je šef HSLS-a Darinko Kosor ranije svoju potporu zakonu uvjetovao prihvaćanjem njegovog amandmana kojim traži da Dan neovisnosti, 8. listopada ostane državni blagdan jer, drži da je to, uz Dan pobjede, najvažniji svjetovni datum koji trebamo slaviti, Vlada njegov amandman nije prihvatila, pa je on bio suzdržan oko donošenja novog kalendara blagdana.

Nakon današnje izmjene Zakona, broj neradnih dana ostaje na 13, a državni blagdani i neradni dani sada su: Nova godina - 1. siječnja, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja - 6. siječnja, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo (promjenjivi datumi), Praznik rada - 1. svibnja, Dan državnosti - 30. svibnja, Dan antifašističke borbe - 22. lipnja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja - 5. kolovoza, Velika Gospa - 15. kolovoza, Svi sveti - 1. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje - 18. studenoga, Božić - 25. prosinca te Sveti Stjepan - 26. prosinca.

Kršćanski vjernici koji slave Uskrs po Julijanskom kalendaru dobivaju pravo ne raditi na Uskrsni ponedjeljak, uz pravo na naknadu plaće. Precizirana su i prava vjernika islamske, odnosno židovske vjeroispovijesti vezana za pravo na plaćeni neradni dan u slučaju kada pojedini vjerski blagdani traju nekoliko dana.

Osim toga, imamo i 11 spomendana, pa se tako dosadašnji državni blagdan Dan neovisnosti - 8. listopada upisuje kao Dan Hrvatskog sabora, a status spomendana dobiva i Dan neovisnosti koji se prebacuje na 25. lipnja. Tu su i Dan međunarodnog priznanja Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja -15. siječnja, Dan Europe i Dan pobjede za nad fašizmom - 9. svibnja, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma - 23. kolovoza, Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom - 9. siječnja, koji se prije zvao Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

AG
Agricola
14:32 14.11.2019.

Detuđmanizacija i detuđmanizatori na ljutim aparatima :))))))

Avatar milanblenton7
milanblenton7
14:46 14.11.2019.

Zašto manjincu platiti ako ne radi 7. siječnja? Poštujem njegovo pravo da to slavi u skladu sa svojom tradicijom, ali zašto platiti? Opet je većina uskraćena.

KA
Kal
18:20 14.11.2019.

To su praznici koji su plaćeni e zašto manjinama dodatno plaćati njihove vjerske praznike znači bit će mu plaćen i katolički i pravoslavni božić ili uskrsni ponedeljak.