Želja da se dotakne nešto što se smatra svetim stara je koliko i sama religija. No opravdano je postaviti pitanje ima li smisla potencirati kult relikvija u 21. stoljeću. U kršćanskom srednjem vijeku cvjetalo je hodočašće i beskrupulozna trgovina nerijetko opskurnim relikvijama. Ono što su sveci na svom putu prema nebu koristili u svojoj svakodnevici trebalo je posljedično i nama služiti kao uzor za bogougodan život. Povezivanje smrtnog tijela i nebeske duše podrazumijevalo se. Nema ništa loše i danas zastati u molitvi nad grobovima ili mjestima djelovanja uzornih ljudi. Čak se i procesije s relikvijama mogu opravdati izvjesnim poštovanjem prema tradiciji i vjeri predaka. Uostalom, previše usko bilo bi shvatiti vjeru samo kao intelektualni čin. Ne treba zaboraviti da vjera uvijek ima i svoju materijalnu dimenziju. Zabrinjava, međutim, kada se gotovo magijsko shvaćanje relikvija bez ikakve refleksije pokušava prenijeti u naše vrijeme. Nedavno se na jednom katoličkom portalu moglo pročitati: “Stotine se blagoslivljaju relikvijom Carla Acutisa”. Papa Franjo je, naime, prije četiri godine blaženim proglasio ovog tinejdžera, poznatijeg i kao “Božji influencer”.
Crkva ne odustaje od prevladanih obrazaca razmišljanja i potencira kult relikvija
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
'Zbog prezimena su mi odbijali drame postaviti u kazalištu'
Izraelski pisac, liječnik, publicist, brat tamošnjeg premijera, govori o svojim djelima, obitelji i stanju u Izraelu uoči dolaska u Hrvatsku i promocije svoje knjige
'Razvoj AI-a donio je promjene kakve visoko obrazovanje nije doživjelo desetljećima'
Dekanica FOI-ja govori o prilagodbi fakulteta razvoju umjetne inteligencije
Hrvatska 5. na popisu najpopularnijih globalnih destinacija u 2026.
Ograničavajući čimbenik rasta turističkih aktivnosti, ne samo u Hrvatskoj već i u cijelom EU, bit će nedostatak kvalificirane radne snage, kaže dr. sc. Goran Buturac
Zbog litija idemo do institucija EU ako je državi važniji kapital od života ljudi
Vlasnička struktura tvornice vrlo je zanimljiva. Investitori su Aleksandar Devčić, Konstantin Bondarenko i njemački HELM AG, koji zajedno ulažu sedam milijuna eura u tvornicu za preradu litija za koju, očito, nemaju ni sve dozvole
Trumpov način uspostavljanja i širenja mira po svijetu – ratom, i to ratom navođenim s privatnog imanja
Zar smo se baš toliko izopačili da je započinjanje mogućeg trećeg svjetskog rata postalo gotovo pa privatna zabava bogatog i moćnog čovjeka sa šiltericom u kojeg, unatoč funkciji na kojoj jest, nema ništa državničkog, vizionarskog ni miroljubivog, a ima svega kapitalističkog, proračunatog i dolarima opsjednutog?
Poznato je da otpad iz katoličke Crkve ima.esktremne stavove protiv te iste Crkve. Milas je primjer koji potvrđuje pravilo.