Novi ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Zagreb prof. Fran Borovečki iznio je daljnje unaprjeđenje struke i zdravstvene zaštite kao najvažnije ciljeve svog četverogodišnjeg mandata. KBC Zagreb je vodeća bolnica u Hrvatskoj i nužno je profilirati je na razini EU kako bi bila prepoznata kao napredna sveučilišna bolnica, kazao je. – Četiri su glavne zadaće. Obnova bolnice, unaprijediti vidljivost KBC-a Zagreb putem međunarodne suradnje, unaprijediti ga ekonomski, jer ključno je na razuman način sredstvima, i okrenuti se prema bolesnicima – kazao je prof. Borovečki.
VEZANI ČLANCI:
– Važan dio napora bit će završetak obnove, dosta je napravljeno, a puno nas još čeka, ali kad bude gotovo, mislim da će biti na razini bilo koje bolnice u Europskoj uniji i tu molim pacijente, naše drage partnere, za strpljenje. Nama će svakako bolesnici biti u fokusu. Nastavit ćemo suradnju s udrugama pacijenata, nadam se i uspjeti akreditirati KBC – iznio je novi ravnatelj. Podsjetio je da je uslijed obnove od potresa broj kreveta praktično prepolovljen, a da istovremeno pacijente zbrinjavaju na razini koja nije ništa lošija nego prije.
Faza 1 obnove napravljena je i klinike su useljene, u tijeku je Faza 2, koja treba biti gotova prije kraja godine i time će većina obnove biti završena, dok bi Faza 3 trebala biti gotova do kolovoza 2026. kako se obvezalo prema sredstvima EU. Radovi na Rebru teku prema predviđenim rokovima. – Što se tiče gradnje novih zgrada, dijela s garažom i središnjom zgradom kraj operacijskog bloka, oni će malo potrajati, ali u konačnici ćemo imati KBC kakav naši bolesnici zaslužuju – ustvrdio je prof. Borovečki.
KBC Zagreb ima dovoljno linearnih akceleratora za potrebe zbrinjavanja pacijenata koji ih trebaju, a novi će se uređaji postavljati u etapama, ali kao najvažnije ističe da nijedan pacijent neće biti nezbrinut. Upitan za adekvatnu kadrovsku popunjenost za rad na novim uređajima, prof. Borovečki je kazao da KBC Zagreb, kao veliko poduzeće, ima i velike potrebe, ali predstavlja i izazov pa tako liječnika ne manjka, ali nedostaje medicinskih sestara i tehničara. – Ključno je da im damo pozitivnu atmosferu, omogućimo napredovanje naših djelatnika da bismo ih privukli – odgovorio je na pitanje kako premostiti manjak tih kadrova. Klinike KBC-a Zagreb imaju s HZZO-om ugovoreno 20 posto radnog vremena u popodnevnim satima, pa tako i rade, a tamo gdje je nužno radi se i u više smjena.
>>Pitali smo umjetnu inteligenciju koji bi narodi mogli nestati u sljedećih 100 godina, odgovor bi vas mogao zabrinuti>>