Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke i kandidat za dužnost potpredsjednika Europske središnje banke (ECB), odgovarao je danas na pitanja europarlamentaraca na sjednici Odbora za ekonomska i monetarna pitanja, koji će glasanje o njegovoj kandidaturi održati danas, a potom će se, u ožujku, o tome izjašnjavati i plenarna sjednica Europskog parlamenta. - Za sada ide sve dobro - rekao je Vujčić u izjavi novinarima nakon saslušanja pred Odborom EP-a, dodavši kako očekuje da će procedura imenovanja na visoku dužnost ECB-a i dalje ići glatko. Bude li potvrđen kao kandidat na summitu Europskog vijeća 20. ožujka, Vujčić će započeti mandat u ECB-u 1. lipnja, a Hrvatski sabor birat će novog guvernera ili guvernerku HNB-a.
Vujčić je pred europarlamentarcima rekao kako politika ECB-a treba odgovarati na potrebe europskih građana, što podrazumijeva ne samo ispunjavanje svrhe ECB-ova primarnog mandata, a to je stabilnost cijena, nego i podršku općim ekonomskim politikama u EU. Najavio je da će nastaviti rad ECB-a na uvođenju digitalnog eura, čija je svrha dvostruka. Prvo, osigurati građanima sigurna i univerzalno prihvaćena sredstva digitalnog plaćanja koja će postojati kao opcija uz novčanice. I drugo, projekt digitalnog eura Vujčić smatra ključnim za jačanje monetarnog suvereniteta Europe i smanjenje ovisnosti o neeuropskim pružateljima usluga plaćanja.
Jedno od pitanja zastupnika postavio mu je Stjepo Bartulica, europarlamentarac iz stranke DOMiNO, član kluba Europskih konzervativaca i reformista. Hrvatski zastupnik rođen u Americi postavljao je pitanje guverneru HNB-a na engleskom jeziku. Prvo je rekao kako osobno ne podržava projekt digitalnog eura jer smatra da će građani većinom preferirati da ga ne koriste, što će skupi projekt učiniti izlišnim, ali potom je Bartulica pitao Vujčića o učinku uvođenja jedinstvene valute euro na inflaciju u Hrvatskoj.
- Da, euro je povećao cijene u Hrvatskoj, ali ne toliko koliko ljudi percipiraju - odgovorio je Vujčić i pojasnio da tri studije pokazuju da je učinak uvođenja eura na porast cijena bio između 0,2 i 0,4 postotna boda stope inflacije. Općenito, uvođenje eura u Hrvatskoj bilo je vrlo pozitivno: rejting države je porastao, javni dug se smanjio s 87 % BDP-a u 2020. na 57 % BDP-a… Da nije uveden euro, dodao je Vujčić, inflacija bi u Hrvatskoj bila veća nego u zemljama koje su ostale izvan euro zone, dok je u stvarnosti, nakon ulaska Hrvatske u euro zonu, bila niža nego u tim zemljama izvan euro zone kao što su Rumunjska, Mađarska, Poljska i Češka.
- Inflacija u Hrvatskoj uglavnom je posljedica velikog povećanja plaća. Plaće u Hrvatskoj su porasle nominalno 40 posto u tri godine. Naravno, ne možete imati inflaciju od 2 posto s takvim povećanjem plaća. Kad bi vam bilo koji student došao na predavanje i rekao vam: zašto nemamo inflaciju od 2 posto nakon što su plaće toliko porasle? Rekli biste mu: vratite se kući i ponovno pročitajte udžbenike - odgovorio je Vujčić zastupniku Bartulici.
Zapravo radi se o pljački trgovački centara u drugim zemljama EU iste trgovine imaju niže cijene nego u Hrvatskoj a građani tih zemalja još veće plaće