'Banke bi trebale zaustaviti otplatu svih kredita'

Dok je većinu mjera koje je uspostavila u pandemiji, od onih koje se odnose na poslodavace do poreznog tretmana i javnih davanja, Vlada regulirala ili će regulirati zakonima i uredbama, one koje se tiču financijskog sektora ostavila je na razini preporuka, i to ne linearnih, nego prepuštenih procjeni banaka i leasinga.

I nijedna od njih ne zahtijeva od financijskih institucija neku posebnu žrtvu – nema zamrzavanja kamata ni duljih moratorija ili, “nedajbože”, otpisa.

U nekim modelima odgode, na kamatama će banke i dodatno zaraditi. Sve mjere, uz to, odnose se samo na dužnike koji su do početka ove godine uredno servisirali dugo- ve, dok su oni kojima već nije bilo lako ostali na suhom. Iako je zaustavila nove ovrhe na tri mjeseca, tek nedavno, na pritisak oporbe i predstavnika blokiranih, Vlada se sjetila i starih ovršenih – onih koje je pandemija dodatno pokopala, a s obzirom na to da u nekim bankama ne izdaju ni kartice za zaštićene račune, i zdravstveno su ugroženi jer po novac moraju osobno u banku.

Profit banaka usred krize

Zahtjevi za drukčijim rješenjima, uglavnom dugoročnijim moratorijima na otplatu kredita, i to bez naplate kamata, stižu iz redova oporbe ili građanskih inicijativa. Jučer su amandmane na Vladin prijedlog izmjene zakona predali zajedno SDP i Snaga, a traže i da se pitanje moratorija riješi zakonom.

– Moratorij na kredite, ali i na leasing je nužnost, i to bez obračuna kamata i naknada. Ne smije se dopustiti da banke koje imaju 44 milijarde kuna likvidnosti usred krize imaju profit od građana i poduzeća koji su na koljenima – komentira saborski zastupnik Snage Goran Aleksić. Obvezu uvođenja moratorija zakonom traži i Most, dok se HSS zalaže za otpise, a ne moratorije i odgode. O zahtjevima oporbe Sa- bor bi se trebao izjasniti sljedeći tjedan.

– Nikakva odgoda i nikakva privremena deblokada. Sad ili nikada deblokada svih građana i poslovnih subjekata, otkup svih dugova od banaka i vraćanje društva na početne pozicije – upozorava Hamed Bangoura, predstavnik platforme Alternativa 101, koja je nedavno izašla s programom mjera za pomoć građanima i gospodarstvu u krizi. Glavni tajnik Udruge Blokirani Mario Strinavić kaže da, prema onome što je objavljeno u medijima, Vlada namjerava uvesti moratorij na sve ovršne postupke koji su u tijeku i one koji tek dolaze u realizaciju, što su Blokirani i tražili.

Izuzeli bi se ovršni postupci za kaznena djela i postupci koji proizlaze iz Obiteljskog zakona (alimentacije) te bi sljedeća tri mjeseca ovršeni mogli raspolagati s punim iznosom primanja.

– Nitko trenutačno ne zna koliko će dugo trajati kriza i mi predlažemo da se taj “moratorij” može i produljiti. Možda je ovo prilika da se ponovo svi vratimo za pregovarački stol i donesemo doista pravi i konkretni Ovršni zakon po načelu socijalne i pravedne države – kaže Strinavić.

Arbitrarna odluka

Sociologinja Petra Rodik, koja je nedavno objavila knjigu (Pre) zaduženi, smatra da bi trebalo proglasiti mjeru moratorija koja se odnosi na sve, ponajprije na stambene dužnike, bez ikakvih individualnih zahtjeva i kriterija. Argumente temelji na tome da je vrlo teško kvantificirati „pogođenost“ dužnika, što će biti arbitrarna odluka banaka, a pad prihoda je stvar na razini cijelog kućanstva pa i šire obitelji.

– Kako kvantificirati “pogođenost”? Koliko točno mora biti pad prihoda; 5 kn, 500, 5000? Koliko vremena mora proći da se pad prihoda registrira, ako nije u pitanju otkaz? Što s honorarcima s neredovitim prihodima? Čak i da se nekim čudom nađe pravedan odgovor, sam postupak prijave za moratorij trajat će i zahtijevati administriranje. I eto, odbijen vam je zahtjev, a vi sutra dobijete otkaz pa ‘ajde sve ispočetka – polemizira Rodik. Vjerojatno je, kaže, da će banke sada “pomoći” manjem broju ljudi, a iza ugla se opet susresti s porastom nenaplativih kredita, kao što je bilo s francima. Upozorava da treba pomoći i podstanarima i beskućnicima koji nisu obuhvaćeni mjerama.

– Odgoda rata kredita sama po sebi ne opterećuje budžet, samo traži da se banke tri mjeseca strpe u naplati duga. To da se mjera odnosi samo na glavnicu i samo na “A” klijente je dno dna ciničnosti – zaključuje sociologinja.