Iako Njemačka već više od 25 godina gradi mirovinski sustav na konceptu triju stupova, državnom, strukovnom i privatnom osiguranju, rezultati u praksi pokazali su ozbiljne manjkavosti. Model koji je trebao osigurati stabilniju i sigurniju starost nije ostvario očekivanja, pa se sve glasnije traže duboke promjene. Njemački savez sindikata (DGB) zato pokreće inicijativu za temeljitu reformu sustava te zagovara odmak od dosadašnjeg dobrovoljnog pristupa u području strukovnih mirovina.
Prema aktualnim podacima, dodatnu mirovinsku štednju kroz poslodavca (bAV) danas koristi tek oko polovice zaposlenih u Njemačkoj koji uplaćuju socijalne doprinose. Istodobno, približno 20 milijuna radnika ostaje potpuno izvan sustava strukovne mirovine, ponajprije zato što rade u tvrtkama koje nisu obuhvaćene kolektivnim ugovorima. Dodatni problem predstavlja neuspjeh modela privatne štednje poznatog kao „Riester-rente”, uvedenog početkom 2000-ih s ciljem ublažavanja smanjenja državnih mirovina.
Taj koncept nije ispunio očekivanja pa Njemačka od 1. siječnja 2027. planira uvesti nove oblike privatnih mirovinskih proizvoda za koje se očekuje veća učinkovitost i isplativost. Predsjednica DGB-a Yasmin Fahimi otvoreno je podržala uvođenje obveznog strukovnog mirovinskog osiguranja koje bi funkcioniralo uz postojeći državni sustav. Iako konačni model financiranja još nije definiran, sindikati naglašavaju da teret novih uplata ne smije pasti isključivo na zaposlene. Jedan od prijedloga predviđa uključivanje radnika iz poduzeća bez kolektivnih ugovora u postojeće i financijski održive modele strukovne mirovine.
Detaljniji prijedlozi reforme očekuju se do kraja mjeseca. Zanimljivo je da je inicijativa dobila potporu i iz političkih i iz financijskih krugova. Dennis Radtke, čelnik radničkog krila Unije (CDA), smatra da bi ovakav pristup mogao osigurati bolje povezivanje svih dijelova mirovinskog sustava. Sličan stav zauzima i Udruga njemačkih osiguravatelja (GDV), koja zagovara primjenu takozvanog „opt-out” modela. Prema toj ideji, svi zaposleni automatski bi bili uključeni u strukovno mirovinsko osiguranje, dok bi izlazak iz sustava bio moguć isključivo putem aktivnog pisanog zahtjeva. Zagovornici tog modela tvrde da bi dugoročno smanjio opterećenje javnih financija i povećao buduće mirovine. No prijedlog nailazi i na snažno protivljenje dijela gospodarstva.
Predstavnici poslodavaca upozoravaju da bi obvezno uključivanje moglo značajno povećati troškove poslovanja. „Čak 57 posto poslodavaca u Njemačkoj svojim radnicima trenutno uopće ne nudi strukovnu mirovinu. Ako bi preko noći postali zakonski obvezni povećati svoje sporedne troškove plaća, to bi mnoge tvrtke moglo odvesti izravno u ozbiljne poslovne poteškoće” rekao je Klaus Stiefermann, udruga „aba” Kako bi se ublažio mogući financijski pritisak na poduzetnike, GDV predlaže razvoj jednostavnog i troškovno prihvatljivog osnovnog proizvoda strukovne mirovine, posebno prilagođenog malim i srednjim poduzećima.
Istodobno, Njemački institut za dionice predlaže dodatnu modernizaciju sustava kroz uvođenje posebnog „depozita za starosnu mirovinu” (Altersvorsorgedepot), čije je pokretanje planirano 2027. godine. Takvo rješenje trebalo bi omogućiti zaposlenicima da prilikom promjene poslodavca bez administrativnih prepreka prenesu već stečena mirovinska prava, piše Fenix Magazin.
Službeni prijedlozi reforme trebali bi biti predstavljeni krajem lipnja, kada će Vladino povjerenstvo za mirovine objaviti svoje zaključke. Ipak, bez obzira na eventualno uvođenje obveznog modela, ostaje otvoreno ključno pitanje, kako uključiti građane s nižim primanjima koji već sada teško izdvajaju sredstva za dodatnu štednju. Upravo zbog toga sve je više očekivanja da će država morati osmisliti modele u kojima će osobni financijski doprinos radnika biti minimalan.