Australija zabranila djeci društvene mreže, što kažu hrvatski stručnjaci: 'Svakodnevno svjedočim negativnom utjecaju'

- Podržavam tu odluku s obzirom na to da gotovo svakodnevno svjedočim negativnom utjecaju društvenih mreža na mentalno zdravlje djece i mladih. Time se može smanjiti izloženost djece i mladih vršnjačkom nasilju putem društvenih mreža, kao i drugih neugodnih iskustava, a omogućiti razvoj socijalnih i emocionalnih vještina te zdravih međuljudskih odnosa u realnom životu – komentira za Večernji list klinička psihologinja i psihoterapeutkinja Gordana Buljan Flander odluku australskih vlasti o zabrani društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina.

To je prvi takav primjer na svijetu pa je izazvao veliku pozornost. I rasprave. Tehnološke kompanije poput Mete i TikToka morat će u roku od godinu dana onemogućiti maloljetnicima pristup društvenim mrežama. U suprotnom, prijete im kazne od oko 30,5 milijuna eura. U Hrvatskoj društvene mreže koristi oko 2,9 milijuna ljudi, što je više od 80 posto ukupnog stanovništva. Jedno je istraživanje pokazalo da tijekom tjedna oko 40 posto učenika koristi društvene mreže više od tri sata dnevno. Gotovo trećina to čini tri do pet sati dnevno, a svaki deseti više od pet sati na dan. Vikendom više od 60 posto učenika više od tri sata dnevno provodi na društvenim mrežama, a njih oko 30 posto igra i videoigre više od tri sata. Prema nacionalnom istraživanju "Društvena online iskustva i mentalno zdravlje mladih", provedenom prije nekoliko godina, svaki četvrti ispitanik otvorio je prvi profil na društvenoj mreži s 12 godina, a svaki peti prije desete godine. Danas su ti postoci sigurno veći. U Hrvatskoj službenih zabrana nema, osim što su neke škole učenicima zabranile mobitele na nastavi. Učenici koji više koriste društvene mreže i igraju videoigre slabije prolaze u školi, a problem su i psihosocijalne posljedice koje su se razvile kod sedam posto djece, kod koje se javljaju tjeskoba, napetost, razdražljivost, depresivnost i stres. Pa i ovisnost. Neka istraživanja, poput onog objavljenog u časopisu PLOS Mental Health, ukazuju na to da kod adolescenata ovisnih o internetu nastaju promjene u mozgu, koji je posebno osjetljiv na nagone povezane s ovisnošću o internetu.