Općenito se govori o zamjeni ruskog plina ukapljenim prirodnim plinom. No energiju koju se sada dobiva iz plina može se zamijeniti na druge načine. Britanski premijer Boris Johnson najavio je krajem prošlog mjeseca kako razmatra prelazak na nuklearnu energiju kako bi nadoknadio rastuće cijene prirodnog plina. Bilo je i vijesti da Njemačka razmišlja o tome da ponovo pokrene svoje ugašene nuklearne elektrane dođe li do snažnije krize s plinom.
Ekonomska logika
Analiza: Treba li nam nuklearna energija i može li stvarno zamijeniti skupi plin
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
Iransko-hrvatski pisac o životu u Teheranu usred krize i rata: 'Jedina briga je preživjeti do sljedećeg jutra'
Sukob između Irana i Izraela dijelom proizlazi iz šire regionalne borbe za moć ali i iz činjenice da se palestinsko pitanje desetljećima nije riješilo.
Krediti iz sjene srušili dionice Deutsche banke, mnogi se boje širenja zaraze
Europsko tržište privatnih kredita procjenjuje se na oko 320 milijardi dolara, uz projekcije da bi do kraja desetljeća moglo premašiti 600 milijardi
Hrvatska dostiže europsku razinu, i to ne samo rejtingom. Sjajna vijest
Odavno sam, naime, osvijestio činjenicu kako ne znam ni za jednu drugu zemlju u kojoj su ljudi toliko negativni i nesvjesni da zapravo vode vrlo kvalitetan život
Od šefa vlade iz Bruxellesa ogradio se i njegov ministar vanjskih poslova
Možemo stalno govoriti da ćemo pobijediti u ovom ratu, ali to nije istina u vojnom smislu. Doći će do zamrzavanja sukoba, što će rezultirati vojnom granicom, govori De Wever
Parkinsonova bolest povezana s promjenama u imunosnim stanicama u krvi
Ovo istraživanje ne tvrdi da je pronađena nova terapija, nego identificira "gdje tražiti" i koje se imunosne komponente u krvi posebno ističu u usporedbi oboljelih i kontrola
Cijena MWh iz Krškog je 35 €, dok je cijena na tržištu 350 € i veća kada se kupuje interventno. A kupuje se kada dođe oblak ili kada vjetar prestane puhati... Solari kod nas rade 1200 sati godišnje, vjetroelektrane 2500 sati, hidroelektrane nekih 3500 sati, dok nuklearka radi preko 8000 sati godišnje. Jedna elektrana Krško isporučuje skoro 6 TWh energije godišnje, a to je jedna zgrada... Ako to usporedimo s najvećom solarnom elektranom koja se gradi, ona će zauzeti 18 hektara polja i šume )koja će se posjeći), a dati će godišnje nekih 12 GWh. To znači da treba 500 takvih da bismo dosegli jednu nuklearku, s time da dotične daju struju samo za sunčanog dana... Iliti treba 90 km2 oranica i posječene šume da bismo dobili nestabilni izvor ekvivalent jedne nuklearke. A i cijena investicije je tu negdje ako se gleda godišnja proizvodnja energije... Tako da treba u svemu malo razuma i struke. Solari su dobri na krovovima kuća, ali su čisti promašaj u smislu izgradnji elektrana. Vjetroelektrane kod nas imaju ograničenu efikasnost, a samim time i isplativost, dok nemamo više puno neiskorištenog hidropotencijala, termalne energije skoro pa nemamo... Tako da je jedina realna opcija za slijedećih 50-tak godina izgradnja jedne ili 2 nuklearke ako želimo siguran izvor jeftine struje. No, to je čisti SF...