Eurostat je objavio najnovije podatke o cijenama robe i usluga široke potrošnje u Europskoj uniji, temeljenima na indeksima razine cijena koji omogućuju usporedbu država prema prosjeku EU-a, koristeći paritet kupovne moći (PPP). Analiza obuhvaća više od 2.000 proizvoda i usluga te je provedena u 36 europskih zemalja: 27 članica EU-a, tri zemlje EFTA-e (Island, Norveška, Švicarska) i šest kandidatkinja za članstvo (Albanija, BiH, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska).
U 2024. godini najveće razlike u cijenama među državama EU-a zabilježene su kod alkohola i duhana. Irska je najskuplja s cijenama od 205 % prosjeka EU-a, dok je Bugarska najjeftinija, sa 69 %. Danska je predvodila po ukupnoj razini cijena potrošačkih dobara i usluga u EU-u, 43 % iznad prosjeka, dok je Bugarska bila 40 % ispod prosjeka. Kategorija restorana i hotela također je pokazala velike razlike: Danska je najskuplja (148 % prosjeka), a Bugarska najjeftinija (53 %).
Praćenje razlika u cijenama važno je za analizu BDP-a i razvijenosti tržišta jer više cijene mogu stvoriti dojam jačeg gospodarstva. Također, razlike u razinama cijena utječu na jedinstveno tržište EU-a za robu i usluge. Hrana i bezalkoholna pića, alkohol i duhan, odjeća i obuća prosječno čine 17 %, 5 %, 3 % i 1 % rashoda kućanstava. U EU-u Luksemburg ima najvišu razinu cijena hrane i bezalkoholnih pića, Irska za alkohol i duhan, a Danska za odjeću i obuću. Među svim 36 zemalja, Švicarska je najskuplja za hranu, bezalkoholna pića i odjeću, Island za alkohol i duhan, a Danska za obuću. Najniže cijene bilježe Sjeverna Makedonija (hrana, bezalkoholna pića, alkohol, duhan), Turska (odjeća) i Bugarska (obuća). U EU-u su najniže cijene hrane i pića u Rumunjskoj, dok Bugarska prednjači u ostalim kategorijama.
Najveća raspršenost cijena zabilježena je kod alkohola i duhana, što je povezano s različitim poreznim politikama. Disperzija je veća među 36 zemalja nego unutar same EU zbog razlika između visoko-cjenovnih zemalja EFTA-e i niže-cjenovnih kandidata. Energetski proizvodi (struja, plin, druga goriva), namještaj, kućanski aparati i elektronika u prosjeku čine 5 %, 2 %, 1 % i 1 % potrošnje kućanstava. Raspršenost cijena najizraženija je kod energije: Njemačka je najskuplja, Turska najjeftinija, dok u EU najniže cijene energije bilježi Mađarska. Namještaj i kućanski aparati najskuplji su u Malti, a potrošačka elektronika u Finskoj; najniže cijene bilježe Bugarska, Litva i Italija. Među svim zemljama, najskuplja je Malta (namještaj), a najjeftinije Albanija (kućanski aparati) i Turska (elektronika).
Za opremu za osobni prijevoz najveće cijene u EU ima Danska zbog visokih poreza na automobile, dok je najniža u Slovačkoj. Među svih 36 zemalja, najskuplja je Turska, a najjeftinija Sjeverna Makedonija. U kategorijama usluga (prijevoz, komunikacije, restorani i hoteli) cijene obično pokazuju veće razlike jer je u usluge ugrađen rad i postoje velike razlike u plaćama. Island prednjači po cijenama prijevoza među svim zemljama, a Danska u EU-u. Najniže cijene prijevoza bilježe Sjeverna Makedonija i Bugarska. Švicarska ima najskuplje komunikacije i restorane/hotele, dok su najjeftinije u Sjevernoj Makedoniji; unutar EU-a, najskuplji su Danska (restorani i hoteli) i Bugarska (restorani i hoteli).