Tijekom prva dva tjedna rata na Bliskom istoku, dok su američki i izraelski napadi pogađali vojne i energetske objekte diljem Irana, jedno je mjesto ostalo upadljivo netaknuto. Unatoč svojoj tomu što je malen, otok Kharg predstavlja gospodarsku životnu liniju Irana jer se preko njega odvija oko 90 % izvoza sirove nafte iz zemlje – što znači da bi svaki napad na njega mogao dovesti do velike eskalacije, piše CNN.
No sinoć su su Sjedinjene Države pogodile vojne objekte na otoku. Lokacije povezane s trgovinom naftom nisu bile pogođene, prema riječima američkih dužnosnika i iranskih državnih medija. Međutim, Trump je zaprijetio da bi i njih mogao napasti ako Iran nastavi blokirati brodove koji prolaze kroz Hormuški tjesnac.
Evo što treba znati o ovom ključnom čvorištu u iranskom sustavu izvoza nafte. Otok Kharg je koraljni otok veličine jedne trećine Manhattana, udaljen oko 25 kilometara od iranske obale u Perzijskom zaljevu. Gotovo svaki dan milijuni barela sirove nafte iz velikih iranskih polja – uključujući Ahvaz, Marun i Gachsaran – kroz naftovode stižu na otok, koji je među Irancima poznat kao „Zabranjeni otok” zbog strogih vojnih kontrola.
Njegovi dugi pristanišni molovi, koji se protežu u vode dovoljno duboke da prime supertankere za naftu, čine otok ključnim mjestom za distribuciju nafte. Na njemu se obrađuje oko 90 % iranskog izvoza sirove nafte. Otok je dugo bio ključan za iransko gospodarstvo. U dokumentu CIA-e iz 1984. navodi se da su tamošnja postrojenja „najvažnija u iranskom naftnom sustavu i njihov kontinuirani rad je ključan za gospodarsku dobrobit Irana”. Izraelski oporbeni vođa Yair Lapid nedavno je rekao da bi uništenje terminala „paraliziralo iransko gospodarstvo i srušilo režim”.
Iran opskrbljuje oko 4,5 % svjetske nafte, proizvodeći oko 3,3 milijuna barela sirove nafte i 1,3 milijuna barela kondenzata i drugih tekućina dnevno, prema Reutersu. Prema stranici TankerTrackers.com, koja pomoću satelitskih snimaka, fotografija s obale i podataka prati pošiljke sirove nafte, tankeri se na otoku utovaruju „bez prestanka otkako je rat izbio”.
U tjednima koji su prethodili američko-izraelskim napadima na Iran, izvoz s Kharga povećan je gotovo do rekordnih razina, navela je američka investicijska banka JP Morgan u bilješci koju je prenio Reuters. Procjenjuje se da skladišni kapacitet na Khargu iznosi oko 30 milijuna barela, a prema analitičarima globalne trgovine iz Kplera, ondje se trenutačno nalazi oko 18 milijuna barela sirove nafte, izvijestio je Reuters.
Trump je jučer objavio da je američka vojska provela ono što je nazvao „jednim od najmoćnijih bombardiranja u povijesti Bliskog istoka”, uništivši vojne ciljeve na otoku Kharg. Video koji je Trump objavio na platformi Truth Social, a koji je CNN geolocirao, prikazuje američke napade na zračne objekte i pistu na Khargu.
Američki vojni dužnosnik rekao je za CNN da su napadi bili „velikih razmjera”, ali su izbjegli naftnu infrastrukturu otoka. Mete su uključivale skladišta pomorskih mina, bunkere za skladištenje projektila i drugu vojnu infrastrukturu. Iran je priopćio da je na otoku zabilježeno više od 15 eksplozija, ali da naftna infrastruktura nije oštećena, prema državnoj novinskoj agenciji Fars.
Trump je, međutim, zaprijetio napadom na naftna postrojenja otoka ako Iran nastavi blokirati brodove u Hormuškom tjesnacu. Iran je poručio da će svaki napad na njegovu naftnu i energetsku infrastrukturu dovesti do odmazde napadima na postrojenja u regiji u vlasništvu naftnih kompanija koje su naklonjene SAD-u, izvijestili su iranski državni mediji, pozivajući se na vojno zapovjedništvo u Teheranu. Američki napadi podigli su uloge u ratu, rekao je za CNN umirovljeni vojni dužnosnik.
„Više se ne radi samo o ‘uništiti vojsku, srušiti režim’, nego sada potencijalno pokušavamo uništiti gospodarsku krvotok ove zemlje”, rekao je bivši brigadni general američke vojske Mark Kimmitt. Kimmitt je rekao da SAD „drže otok kao taoca” kako bi osigurale da Iran dopusti prolaz brodovima kroz Hormuški tjesnac, čije je moguće zatvaranje već dovelo do naglog rasta cijena nafte.
Ako bi ta naftna infrastruktura bila napadnuta, rekao je Kimmitt, „jasno je da će Iran napasti ostatak infrastrukture na Bliskom istoku”.„A u tom trenutku cijene nafte jednostavno bi izmaknule kontroli”, dodao je. Ako bi naftna postrojenja na Khargu bila uništena, Iranu bi mogli trebati mjeseci, pa čak i više od godinu dana za obnovu, rekao je za CNN Muyu Xu, viši analitičar za sirovu naftu u Kpleru. Dodao je da bi Kina, kao glavni kupac iranske nafte, vjerojatno osjetila najveći udar.
„Iran se i dalje suočava sa zapadnim sankcijama, ne može lako osigurati dovoljno financijskih sredstava, tehnologije ni stručnosti, pa bi obnova bila vrlo teška”, rekao je Xu. Iran bi mogao dodatno eskalirati sukob ispunjavajući prijetnje da će napasti naftnu infrastrukturu diljem regije, smatraju analitičari. Već je napao spremnike nafte u Omanu i Bahreinu, američkim saveznicima, te ciljao naftne tankere i teretne brodove u Perzijskom zaljevu.
Iranska Revolucionarna garda također je zaprijetila da će „zapaliti” naftnu i plinsku infrastrukturu u regiji ako iranska energetska postrojenja budu napadnuta. Napadi na Kharg dogodili su se u trenutku kada su SAD objavile da će na Bliski istok poslati brzu interventnu mornaričku jedinicu od oko 2.500 marinaca i mornara. Bivši brigadni general Kimmitt spomenuo je mogućnost da bi ta snaga mogla zauzeti otok Kharg.
Još nije jasno za što će ta ekspedicijska jedinica marinaca (MEU) biti korištena niti gdje će točno biti raspoređena. No takve se jedinice tradicionalno koriste za misije poput velikih evakuacija i amfibijskih operacija koje zahtijevaju kretanje s broda na obalu, uključujući prepade i napade. Stručnjaci također ističu da bi pokušaj zauzimanja ili napada na otok Kharg zahtijevao značajan broj kopnenih vojnika – nešto što administracija Donalda Trumpa zasad nerado razmatra.
Taco tu pukne Iran bez kineske Love