Teško ubojstvo žene, odnosno femicid, nasilje u obitelji, nanošenje lakše ozlijede supruzi i povreda djetetovih prava djela su koja se stavljaju na teret 47-godišnjem državljaninu Ukrajine koji je zbog toga ispitan na ŽDO Zagreb, nakon čega je protiv njega pokrenuta i istraga. Sumnjiči ga se da je 6. lipnja oko 16.30 sati došao u zgradu u Zagorskoj ulici kojoj je stanovala njegova supruga, također državljanka Ukrajine. I on i ona su imali regulirani status u Hrvatskoj. Namjera mu je bila da je, kaže tužiteljstvo, liši života, nakon čega ju je bacio s balkona. I prije tog stravičnog čina, kako se sumnja 47- godišnjak ju je zlostavljao te ju je lakše ozlijedio. U početku je zagrebačka policija događaj istraživala kao moguće samoubojstvo, no na koncu se ispostavilo da je riječ o femicidu. Kada su došli u stan zatekli su rastrojenog i alkoholiziranog 47-godišnjaka, koji je na koncu osumnjičen i za femicid, te je uhićen 7. lipnja.
Nakon što je ispitan na tužiteljstvu doveden je pred suca istrage zagrebačkog Županijskog suda koji mu je odredio istražni zatvor zbog opasnosti od bijega, mogućeg utjecaja na svjedoke i zbog osobito teških okolnosti počinjenja djela za koje je zapriječena kazna dugotrajnog zatvora.
Ovo ubojstvo će ući u crne policijske statistike iz kojih proizlazi da je u Hrvatskoj tijekom 2025. ubijeno 18 žena, od čega su njih 12 ubili njima bliske osobe, najčešće supružnici i intimni partneri. Godinu ranije u Hrvatskoj je također ubijeno 18 žena, a 2025. je zabilježen jedan od najvećih skokova ubojstva žena od 2016. u kojima su počinitelji bili njihovi supružnici ili intimni partneri. Femicid je, kažu stručnjaci, najgori oblik rodno uvjetovanog nasilja a stravične lanjske brojke ne mogu se promatrati izolirano od društvenih trendova koji generiraju nasilničke obrasce u društvu. Inače, lani je prema podacima MUP-a bilo ukupno 39 ubojstva, a od 18 ubijenih žena u 10 slučajeva ta su ubojstva okvalificirana kao femicid. Pomnija analiza počinjenih ubojstva pokazala je da su lani 12 žena ubili njihovi intimni partneri, jednu je ženu ubila njezina kći, dvije kćeri su ubile njihove majke, dvije žene su ubili njihovi sinovi, a jednu ženu je ubila osobu koju je angažirao njezin bivši intimni partner. Usporedbe radi, 2024. je bilo 37 ubojstva, ubijeno je 18 žena, a njih pet su ubili intimni partneri. Godinu ranije dogodila su se 23 ubojstva, ubijeno je devet žena, od čega su njih pet ubili njihovi intimni partneri. Ove godine kod Gline je 71-godišnjak ubio svoju nevjenčanu 51-godišnju suprugu, nakon čega je pokušao ubiti sebe, dok je u Gospiću 47-godišnjak ubio majku i baku.
Paradoks ove priče je da je Hrvatska femicid 2024., uvrstila u svoj Kazneni zakon, koji ga definira kao teško ubojstvo žene. No usprkos tome, nekih većih pomaka u zaštiti žena od rodnog uvjetovanog nasilja, sudeći po brojkama, baš i nema. Od uvođenja femicida u Kazneni zakon, prema podacima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije do danas potvrđeno je 11 optužnica za femicid te je doneseno pet presuda. Od tih pet presuda dvije još uvijek nisu pravomoćne, a od ovih koje su pravomoćne, dvije su osuđujuće, dok je u jednom slučaju počinitelj bio neubrojiv. Iako je prema Ministarstvu to dokaz da je problem prepoznat i da se na prevenciji i edukaciji onih koji se bave tom problematikom sustavno radi, pravna analiza optužnica i presuda za femicid koje je napravila Autonomna ženska kuća pokazuje da nakon uvođenja femicida u KZ presuda i optužnica ima više no da su izrečene kazne preblage te da se precjenjuju olakotne okolnosti, a podcjenjuje brutalnost i posljedice čina.
Analizu ubojstva žena je radio i MUP, a njihovi podaci obuhvaćaju period od 2016. do 2024. tijekom kojeg je ubijeno 130 žena. Ispostavilo se da je 130 ubijenih žena od 2016. do 2024. uglavnom bilo ubijeno u zatvorenom prostoru, da su počinitelji u 94 posto slučajeva bili muškarci, a za počinjenje ubojstva najčešće su koristili hladno oružje poput noža ili vatreno oružje poput pištolja, kojeg su u većini slučajeva ilegalno posjedovali. U gotovo 40 posto počinjenih ubojstava počinitelj je žrtvi zadao prekomjeran broj udarac, uboda ili hitaca, a polovica počinitelja imala je povijest nasilničkog ponašanja, uglavnom neprijavljenog. Žrtva i partner uglavnom su bili u partnerskom ili u obiteljskom odnosu, a u samo šest posto slučajeva žrtva i počinitelj nisu se poznavali. Najčešći počinitelji ubojstva bili su partneri i sinovi, a najugroženije su žene starije od 65 godina. Prekid veze bio je jedan od pokazatelja rizika, a drugi pokazatelj rizika je nezaposlenost jer je 40 posto počinitelja bilo nezaposleno. Počinitelji su često suicidalni pa je 30 posto njih počinilo samoubojstvo, a 26 posto se pokušalo ubiti.