Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman", komentirao je za HRT špijunski skandal koji posljednjih dana potresa Hrvatsku. Naglasio je kako je otkrivanje takvih aktivnosti izuzetno zahtjevno. "Nema jednostavnog ni jedinstvenog rješenja, isto kao što nema ni univerzalnog pristupa u prikupljanju obavještajnih podataka i njihovu korištenju. Takve aktivnosti vrlo je teško otkriti", rekao je Akrap. Posebno je istaknuo važnost razvijene sigurnosne kulture, i na osobnoj i na organizacijskoj razini, jer upravo ona omogućuje pravodobno prepoznavanje i prijavljivanje sumnjivih aktivnosti.
"Ako su osobe upoznate s procesima i znaju što učiniti kad prepoznaju da se raspituje o podacima kojima netko ne bi smio imati pristup, tada je puno lakše i jednostavnije reagirati. No to uvijek mora biti na razini sustava i cijele države", poručio je. Na pitanje o rastu obavještajnih aktivnosti u kontekstu napetosti na zapadnom Balkanu, Akrap je podsjetio da je taj prostor već desetljećima pod povećalom različitih službi. "Još od krvavog raspada Jugoslavije, koja je postala središte obavještajnog djelovanja u istočnoj Europi, pa sve do nakon Dejtonskog sporazuma i NATO-ova bombardiranja te protjerivanja agresorske Srbije s Kosova, povećane su aktivnosti različitih službi koje pokušavaju zaštititi svoje interese", pojasnio je.
Dodao je kako je cijeli zapadni Balkan premrežen interesima brojnih međunarodnih aktera. "Od Rusije, Kine i Srbije, preko Turske, pa sve do zapadnih država, uključujući i Hrvatsku. Gdje god se križaju takvi interesi, gdje je velik broj pripadnika međunarodnih organizacija i vojnih snaga, onda možete biti sigurni da ima i velik broj osoba koje se bave obavještajnim djelovanjem", rekao je. Govoreći o rizicima za Hrvatsku, Akrap je naglasio da je članstvo u EU i NATO savezu glavni razlog zašto je zemlja stalno predmet interesa stranih službi.
"Mi više nismo objekt, mi smo subjekt međunarodnih događaja. Kada netko kaže da je Bruxelles tamo gdje se dogovara, treba shvatiti da smo to i mi – jer sudjelujemo u procesima odlučivanja. I svaki put kad ste dio takvih procesa, budite sigurni da ste i predmet interesa onih koji žele utjecati na njih, poput Rusije, Kine ili drugih država izvan tog prostora", rekao je Akrap. Upozorio je kako će Hrvatska i dalje biti izložena špijunskim aktivnostima, i zbog svog mjesta u zapadnim integracijama i zbog nestabilnosti regije. "Ovo područje je vrlo izazovno i nesigurno, s izraženim društvenim podjelama, nestabilnostima i stranim utjecajima – pogotovo malignim. Zato je rizik od obavještajnog djelovanja prema Hrvatskoj izuzetno visok", zaključio je.
Na pitanje što su danas najvrjednije informacije za obavještajni svijet, pojasnio je da to uvijek ovisi o ciljevima i prioritetima onih koji stoje iza aktivnosti. "Ovisi o zadatku i prioritetima. Jesu li to tehnološke tajne, politički ili sigurnosni procesi i aktivnosti – to definira država ili organizacija koja šalje špijuna. Pritom je ključno znati kojim osobama pristupiti, jer ne posjeduje svatko iste informacije", rekao je Akrap. Dodao je da se podaci prikupljaju ciljano, kroz pažljivo odabrane osobe i jasno definirane ciljeve.
"Nećete od pilota tražiti informacije o željeznici, niti od kapetana broda podatke o vojnoj infrastrukturi u šumariji. Svaka osoba kojoj se pristupa mora biti pažljivo odabrana, a cilj jasno definiran", pojasnio je. Istaknuo je i važnost analitike, koja povezuje i tumači informacije dobivene iz različitih izvora – od otvorenih podataka, preko tehničkih metoda, do ljudskih izvora – što smatra "krunom obavještajnog djelovanja".
Pod nazor stavini glavnog srbsko-ruskog obavjestajca.Vrhovnog zapovjednika.