UDAR NA LISNICU

Ako plane Iran, gorivo postaje luksuz, a inflacija leti u nebo

Foto: DADO RUVIC/REUTERS
FILE PHOTO: Illustration shows Iran flag, oil pump jack and stock graph
Foto: DADO RUVIC/REUTERS
FILE PHOTO: Illustration shows map showing the Strait of Hormuz, Iran and 3D printed oil pipeline
Foto: DADO RUVIC/REUTERS
FILE PHOTO: Illustration shows Iran flag and 3D printed oil barrel miniature
Foto: Farid Hamoudi/REUTERS
Fire at Iran's Abadan oil refinery
27.02.2026.
u 11:24
Takozvani "Dvanaestodnevni rat" između SAD-a i Izraela s jedne i Irana s druge strane 2025., jasno je pokazao koliko snažno ovaj sukob može utjecati na cijenu nafte - tada je skočila 23 posto
Pogledaj originalni članak

Dok SAD i Iran pregovaraju o nuklearnom sporazumu cijene benzina na benzinskim crpkama već rastu, a ako dođe do rata one bi mogle odletjeti u nebo. 
Napetosti u sukobu između SAD-a i Irana rastu, Trumpova armada smjestila se u Perzijskom zaljevu i na nišanu drži Teheran i ajatolaha Ali Hameneija  Ovisno o ishodu, mogle bi postojati ogromne posljedice za tržište nafte, a gorivo bi moglo postati luksuz. 

Eskalacija krize između SAD-a i Irana mogla bi dovesti do smanjenja izvoza iz Irana. Problem je u tome što je ta zemlja četvrti najveći izvoznik u naftnom kartelu OPEC-a i stoga još uvijek jedna od najvažnijih zemalja proizvođača nafte. S više od tri milijuna barela dnevno, Iran trenutačno čini oko tri posto globalnog izvoza nafte. Većina te nafte teče u Kinu. Ako bi se iranske zalihe nafte smanjile, kineski kupci bili bi prisiljeni tražiti alternativne dobavljače na tržištu što bi povećalo njezinu cijenu i potaknulo novi val inflacije.

Drugi veliki problem je iranska spremnost da blokira Hormuški tjesnac. To je morski put koji povezuje Perzijski zaljev i Arapsko more, kroz koji veliki dio bliskoistočnog izvoza nafte stiže u Aziju. Blokada plovnog puta utjecala bi na naftu, ukapljeni prirodni plin i ostale izvozne proizvode iz Iraka, Kuvajta, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Oko 20 posto globalnih zaliha nafte i plina prolazi kroz ovaj uski plovni put. 

A što nas uči nedavna povijest. Takozvani "Dvanaestodnevni rat" između SAD-a i Izraela s jedne i Irana s druge strane jasno je pokazao koliko snažno sukob može utjecati na cijenu nafte. Krajem svibnja 2025. barel sirove nafte Brent (159 litara) vrijedio je 62,70 američkih dolara. Do početka rata u prvoj polovici lipnja cijena se popela na više od 77 američkih dolara. To je skok od 23 posto.

Srećom, zadnji udar SAD-a i Izraela na Iran brzo je završio pa su se cijene goriva brzo stabilizirale. No, rat SAD-a i Izraela protiv Irana mogao bi potrajati dugo što bi cijenu goriva moglo gurnuti u nebo i posljedični izazvati novi veliki val inflacije u cijelome svijetu. 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

MA
marsovac
12:13 27.02.2026.

jos jedan izgovor za nabijanje cijena derivata.....iranski udijel u nafti na svijetskom trzistu je nezamarujuci. Bombastican naslov,...vodu na mlin spekulanata. Namjesto da spekulacije kritizirate i na spekulante prstom pokazete meazete oci narodu. Pametnome dosta.

DR
Draconic5
12:27 27.02.2026.

A ja ću pitati, što je pisac htio reći?

GH
Gholum
12:02 27.02.2026.

Iran ima svega 2-3% svjetskog udjela u proizvodnji nafte i većinu izvozi u Kinu. Nakon "Dvanaestodnevnog rata" cijene su doista skočile, ali su se odmah drugi dan vratile na početak. Nekih drastičnih promjena cijena u EU sumnjam da bi bilo.