ARHEOLOŠKO OTKRIĆE

Ljudi su preživjeli posljednje ledeno doba jedući velike glodavce

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay
09.08.2019.
u 11:35
Ljudi koji žive u planinama moraju biti u stanju nositi s velikim temperaturnim promjenama te udisati nisku razinu kisika, kao i živjeti na području na kojem su veće količine oborina.
Pogledaj originalni članak

Znanstvenici su pronašli dokaze prema kojima su naši preci tijekom posljednjeg ledenog doba živjeli visoko na etiopskim planinama Balea, gdje su pravili oruđe od opsidijana (vulkanskog stakla) i lovili divovske glodavce, navodi se u najnovijoj studiji. To su najraniji dokazi života u prapovijesti, u kojoj su ljudi nastanjivali prirodna skloništa napravljena od stijena, piše CNN.

Naime, do sada se vjerovalo kako se na planinama živjelo u kasnijem razdoblju, međutim najnovija istraživanja bacaju novo svjetlo na različite načine na koje su živjeli preci. 

Studija objavljena u časopisu Science. Međunarodni tim istraživača, koji je uključivao arheologe, geologe, biologe i paleoekologe, pronašao je dokaze o životu u planinama na području nazvanom Finca Habera, koji pokazuju da su ljudi tamo živjeli prije 45.000 godina.

Život u planinama traži prilagodbu

Etiopijska planina Balea nalazi se u južnoj Etiopiji na nešto više od 4.000 metara nadmorske visine. Ljudi koji žive u planinama moraju biti u stanju nositi s velikim temperaturnim promjenama te udisati nisku razinu kisika, kao i živjeti na području na kojem su veće količine oborina.

Čak i danas postoje zajednice u Etiopiji koje se mogu dobro nositi s niskim razinama kisika, te se smatra kako je to područje bilo  povoljnije za preživljavanje od sušnih dolina. 

Brojni nalazi 

"Zbog ovakvih nepovoljnih životnih uvjeta, pretpostavljalo se da su se ljudi nastanili na planinskim područjima kasno i da su tu živjeli u kratkim periodima", rekao je Bruno Glaser, autor studije i stručnjak biogeokemije na Sveučilištu Martin Luther.

Foto: Pixabay

Naime, istraživači su našli dokaze života na ovom području u vidu ulomaka keramike, kamenog oruđa, a nađena je čak i staklena perla.

"Također smo izvukli informacije iz tla kao dijela našeg potprojekta", rekao je Glaser. Zbog topljenja ledenjaka ljudima je tu bilo dostupno mnogo vode koja je osim ljudi, privlačila i divovske glodavce. 

Analiza kostiju nagorenih divovskih krtica-štakora pokazuju da su ljudi rano dali prednost pečenju hrane u odnosu na druge načine njezine konzumacije.

Trajno ili privremeno naselje

U blizini naselja gdje se provodilo istraživanje nađeno je nalazište opsidijana koje su ljudi koristili za izradu oruđa i oružja, a kojim su onda lovili ove glodavce. Naselje je nastanjeno i drugi put prije 10.000 godina.

Foto: Pixabay

Prema dosad pronađenim arheološkim dokazima, istraživači nisu sigurni je li ovo bilo trajno naselje ili je bilo privremeno sklonište koje su ljudi nastanjivali u svojoj nomadskoj potrazi za hranom.

"Po prvi put, sloj tla koji potiče iz tog razdoblja sadrži i izmet životinja koje su ovdje pasle", rekao je Glaser. Otkriveni su i dokazi obitavanja goveda i hijena na istraživanom području.

Živjeti na velikim nadmorskim visinama zahtijeva hranu bogatu kalorijama i smanjeno fizičko naprezanje, što je ovdašnjim ljudima osiguravalo planinsko područje bogato vodom i izvorima hrane.

PREDRAG MIŠIĆ PEĐA

Zbog rata s obitelji u Srbiji ne razgovara. Na pitanje je li ikad zapucao na brata, kazao je: 'Vjerojatno.... da. Teška tema'

Predrag Mišić Peđa vukovarski je branitelj koji je agresorima pružao otpor sve do pada grada 18. studenog kada je sa 182 suborca odveden na Ovčaru. Bio je zarobljen u srpskom logoru. I danas se bori da Vukovarci žive bolje, a spominje se kao mogući DP-ov kandidat za ministra branitelja. Sve užase koje je u ratu proživio ispričao je svojedobno za Večernji list

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.