BOGATSTVO

Procurila novčana vrijednost zlatne medalje na Olimpijskim igrama. Nikada nije bila veća

Foto: GUGLIELMO MANGIAPANE/REUTERS
Procurila novčana vrijednost zlatne medalje na Olimpijskim igrama. Nikada nije bila veća
05.02.2026.
u 13:22
Zahvaljujući rekordnom skoku cijena plemenitih metala na svjetskim tržištima, medalje koje će sportaši osvajati na Zimskim olimpijskim igrama u Milanu i Cortini najskuplje su u povijesti. Vrijednost zlatnog odličja gotovo se utrostručila u odnosu na prošle Igre
Pogledaj originalni članak

Sportaši koji se ovog mjeseca popnu na pobjedničko postolje na Zimskim olimpijskim igrama u Italiji bit će nagrađeni medaljama čija je materijalna vrijednost dosegnula povijesni rekord. Iako je sentimentalna vrijednost olimpijskog odličja neprocjenjiva, njegova intrinzična, novčana vrijednost nikada nije bila viša. Prema posljednjim izračunima, baziranim na trenutnim cijenama metala, vrijednost jedne zlatne medalje iznosi otprilike 2.200 eura. Za usporedbu, zlatna medalja na Zimskim olimpijskim igrama u Pekingu 2022. godine vrijedila je oko 700 eura, što znači da je njezina vrijednost u samo nekoliko godina skočila gotovo tri puta. Ukupno će biti podijeljeno više od 700 zlatnih, srebrnih i brončanih medalja za najbolje svjetske sportaše u disciplinama od skijanja i hokeja do umjetničkog klizanja.

Glavni razlog ovog drastičnog poskupljenja je strelovit rast cijena zlata i srebra na svjetskim burzama. Od posljednjih Ljetnih igara u Parizu 2024. godine, cijena zlata porasla je za više od 100 posto, dok je srebro skočilo za nevjerojatnih 200 posto. Ovakav skok potaknut je globalnom geopolitičkom nestabilnošću, zbog koje su ulagači i središnje banke pohrlili kupovati zlato kao tradicionalno "sigurno utočište" za kapital. Prema analizi CNN-a, potražnja će vjerojatno ostati snažna, što znači da bi medalje na idućim Igrama mogle biti još skuplje.

Unatoč nazivu, zlatna olimpijska medalja nije izrađena od čistog zlata. Zapravo, većinski se sastoji od srebra. Prema strogim pravilima Međunarodnog olimpijskog odbora, svaka zlatna medalja mora sadržavati minimalno šest grama čistog zlata. Medalje za Igre u Milanu i Cortini, koje izrađuje Talijanska državna kovnica, teže 506 grama, od čega je 500 grama čisto srebro, a preostalih šest grama je pozlata od čistog zlata. Posljednje medalje od punog zlata dodijeljene su davne 1912. godine na Igrama u Stockholmu. Srebrna medalja, teška 500 grama, u potpunosti je izrađena od srebra i vrijedi oko 1300 eura.

U usporedbi s njima, vrijednost brončane medalje je gotovo simbolična. Teška je 420 grama i uglavnom je izrađena od bakra, zbog čega njezina materijalna vrijednost iznosi tek nešto više od pet eura. Zanimljivo je da su medalje za ove Igre izrađene od recikliranih metala i uz korištenje obnovljivih izvora energije, čime se naglašava ekološka osviještenost.

Iako je materijalna vrijednost medalja viša nego ikad, ona je zanemariva u usporedbi s iznosima koje odličja postižu na aukcijama. Rijetki sportaši odlučuju prodati svoje medalje, no kada se to dogodi, one postaju iznimno traženi kolekcionarski predmeti. Primjerice, zlatna medalja koju je Jesse Owens osvojio na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. godine prodana je 2013. za nevjerojatnih 1,46 milijuna dolara. Kolekcionarska vrijednost ne ovisi o metalu, već o priči koja stoji iza sportaša i povijesnog trenutka u kojem je osvojena.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.