Prema svemu sudeći, u redovima hrvatske nogometne reprezentacije za iduće Svjetsko prvenstvo u SAD-u, Kanadi i Meksiku bit će manje igrača iz HNL-a u odnosu na dosadašnji standard. Prema recentnom popisu izbornika Zlatka Dalića za prijateljske utakmice protiv Kolumbije i Brazila u Orlandu, u kadru reprezentacije nalaze se dva igrača iz domaće lige – Dominik Livaković iz Dinama te Toni Fruk iz Rijeke. Dodajmo i to da su na pretpozivima još dva igrača HNL-a, Dion Drena Beljo i Luka Stojković iz Dinama, no čak i kad bi se do Mundijala ti pretpozivi unaprijedili u pozive, Hrvatska bi i dalje na SP-u 2026. bila ispod vlastitog prosjeka igrača iz HNL-a na velikom natjecanju. Taj prosjek iznosi 4,76 igrača iz HNL-a po velikom natjecanju.
Povijesni pregled igrača
Dalić bi mogao na SP voditi samo dva igrača iz HNL-a, ali evo zašto to ne bi trebao biti znak za uzbunu
Kad u ovom kontekstu pogledamo na svih dosadašnjih 13 velikih natjecanja u kojima je Hrvatska zaigrala (sedam europskih i šest svjetskih prvenstava), možemo izvući nekolicinu zanimljivih činjenica i zaključaka
Ovaj sadržaj je dostupan samo za Premium korisnike Večernjeg lista.
Pretplatite se na sadržaj s potpisom.
TRŽIŠTE RADA NIKAD AKTIVNIJE
Broj nezaposlenih pao ispod 65 tisuća, na razine na kojima je bio davne 1975. godine
Hrvatska danas ima stotine tisuća stanovnika manje nego sredinom 1970-ih, a velik dio radno aktivnog stanovništva posljednjih je desetljeća emigrirao, posebno nakon ulaska u Europsku uniju 2013. godine
KOMENTAR
Stojković i Beljo napravili show pred Dalićevim očima. Poslali su mu jasnu poruku...
Dinamo je pokazao ne samo bolju kvalitetu, ne samo bolju taktičku ideju, već i daleko bolji pristup utakmici, i bilo je samo pitanje vremena kada će plavi to kazniti
Dron postaje jurišni zrakoplov
Po prvi put snimljeno kako ukrajinski dron kamikaza lansira rakete na vojsku na tlu
Ruski Telegram kanali objavili su, a ukrajinski prenijeli, video snimku koja pokazuje ukrajinski dron FP-2 kako lansira nenavođene rakete na mobilnu jedinicu protuzračne obrane na okupiranom Krimu.
VELIKA OBNOVA
Globalna ulaganja u infrastrukturu veća od 150 bilijuna dolara do 2050.
Najviše se ulaže u sektor obrane, godišnja izdvajanja za vojarne bit će 2,3 puta veća nego 2024. potaknuta sve izraženijim geopolitičkim rizicima
ZAŠTITA GRADOVA
Štit od dronova iznad Njemačke grade dva giganta
Zbog trenutačne geopolitičke situacije zaštita kritične infrastrukture postaje sve važnija, pa se razvijaju tehnologije za kibernetičku sigurnost