Poznata regionalna TV kuća prestala s radom: 'Trudili smo se biti glas onih čiji se glas ne čuje'

Danas točno u 12 sati iz središnjeg studija u Sarajevu emitirane su posljednje vijesti televizijske kuće Al Jazeera Balkans. Nakon redovnog pregleda aktualnih događaja, dugogodišnja voditeljica Dalija Hasanbegović Konaković obratila se gledateljima riječima koje su odjeknule regijom i potvrdile ono o čemu se danima nagađalo. "Poštovani gledatelji, bile su ovo posljednje vijesti Al Jazeere Balkans. Hvala vam na skoro 14 godina povjerenja. Ponosni smo na svaki od 4.970 dana koje smo proveli služeći vama", kazala je, vidno potresena, ali profesionalna do samog kraja. Emotivnom porukom objavljenom i na portalu, kolektiv se oprostio od svoje publike: "Trudili smo se uvijek biti glas onih čiji se glas ne čuje, otok istine, kulture dijaloga i etičkog novinarstva. Ništa od toga ne bismo mogli bez vašeg povjerenja i podrške." Posljednjim riječima, "ovime se odjavljujemo iz našeg centralnog studija u Sarajevu", spušten je zastor na jedan od najznačajnijih medijskih projekata na prostoru bivše Jugoslavije.

Odluka o gašenju donesena je iznenada, a obavijest je zaposlenicima, njih oko 250 u Sarajevu te dopisništvima u Zagrebu, Beogradu, Podgorici, Skoplju, Ljubljani i Prištini, stigla u posljednji trenutak, ostavivši ih u šoku i neizvjesnosti. Do kraja srpnja na programu će se emitirati reprizni sadržaji, nakon čega će signal biti trajno ugašen. Uprava Al Jazeere Balkans i središnjica medijske mreže Al Jazeera u Dohi još uvijek se nisu službeno oglasile o razlozima ovako drastičnog poteza. Ipak, u medijskim krugovima prevladava mišljenje da je odluka isključivo poslovne prirode. Nagađa se kako je interna revizija poslovanja pokazala da su visoki troškovi produkcije i poslovanja regionalne mreže postali neodrživi te da uprava u Kataru nije bila zadovoljna financijskim učincima projekta pokrenutog 2011. godine.

Gašenjem Al Jazeere Balkans regija gubi mnogo više od televizijskog kanala. Utemeljena 2011. godine, s Goranom Milićem kao prvim direktorom programa, AJB je postala prvi kanal unutar globalne mreže koji je emitirao program na nekom drugom jeziku osim arapskog i engleskog. Tijekom gotovo 14 godina postojanja, izgradila je reputaciju medija koji pruža kvalitetne, provjerene i neovisne informacije, njegujući regionalnu perspektivu i hrabro otvarajući teme korupcije, zlouporabe moći i društvenih nepravdi. Bila je prepoznatljiva po izvanrednoj dokumentarnoj produkciji, koja je 2018. godine okrunjena pokretanjem vlastitog festivala dokumentarnog filma, AJB DOC, koji je svake godine u Sarajevu okupljao svjetsku i regionalnu dokumentarističku elitu. Za mnoge gledatelje, AJB je bio pouzdan izvor informacija i simbol profesionalnog i etičnog novinarstva.

Ostanak stotina medijskih profesionalaca bez posla i nestanak utjecajnog medija s regionalne scene predstavlja ozbiljan udar na radnička prava i egzistenciju cijelih obitelji, ali i, kako upozoravaju strukovne organizacije, izravnu prijetnju demokratskim procesima. Brojni novinari i zaposlenici oprostili su se od svoje medijske kuće na društvenim mrežama, izražavajući tugu i nevjericu zbog naglog kraja, dok su kolege iz drugih medija iskazale solidarnost i zabrinutost za budućnost profesije. Gašenje medija koji je, prema riječima udruge BH novinari, imao potpuno stabilno financiranje i visoke standarde zaštite prava i profesionalnog integriteta svojih novinara, šalje poražavajuću poruku cjelokupnoj medijskoj zajednici.

Vijest o gašenju izazvala je oštre reakcije novinarskih udruga diljem regije, koje su jednoglasne u ocjeni da je riječ o nenadoknadivom gubitku. Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) u zajedničkom su priopćenju poručili kako ovaj čin predstavlja "ozbiljan udar na medijski pluralizam i još jedan znak erozije prostora slobode i istine u regiji". Predsjednici HND-a i SNH-a, Hrvoje Zovko i Maja Sever, naglasili su da ovo nije samo kraj jednog važnog medijskog projekta, već "težak udarac cijelom medijskom prostoru ovog dijela Europe i jasan signal koliko je krhak sustav slobodnog, profesionalnog i neovisnog novinarstva". U gašenju AJB-a, formalno opravdanom poslovnim razlozima, vide "demokratski gubitak u društvima u kojima je medijski pluralizam slab ili nikakav".

Slične poruke stižu i iz Bosne i Hercegovine. Upravni odbor udruge BH novinari izrazio je žaljenje, ističući kako će gašenjem Al Jazeere Balkans cijela regija značajno izgubiti na medijskoj raznovrsnosti, a publika ostati bez pouzdanog i kredibilnog izvora informacija. Pozvali su upravu AJB-a da s novinarima podijeli sve informacije o razlozima gašenja te da proces otkazivanja ugovora o radu provede zakonito i u skladu s propisima Bosne i Hercegovine, nudeći pogođenim kolegama svu pravnu i drugu pomoć. "Punih 14 godina ova televizijska kuća izvještavala je o najznačajnijim temama Balkana i svijeta na profesionalan način, otvarala medijsku debatu o ključnim izazovima mira i stabilnosti naše regije te bila lider u dokumentarno-edukativnim programima", stoji u njihovom priopćenju.

Odgovornost za ovakvo stanje, kako poručuju iz HND-a i SNH-a, nije samo u Dohi, već i na nacionalnim vladama, institucijama Europske unije i regulatornim tijelima koja ne čine dovoljno da zaštite javni interes. Pozvali su na hitno donošenje konkretnih zakona i mjera za očuvanje medijskog pluralizma, poput osnivanja fondova za pomoć novinarima koji ostanu bez posla i uvođenja veće transparentnosti vlasništva i financiranja medija. U konačnici, poruka je jasna i upućena svima: "Nezaštićenost novinara nije samo njihov osobni problem, to je izravna prijetnja demokraciji. Svaki izgubljeni profesionalni medij znači manje istine i slobode za sve nas." Odlaskom Al Jazeere Balkans, taj prostor istine i slobode u regiji postao je značajno manji.