Prvi travnja ove godine na Prvom programu Hrvatske televizije nije rezerviran za šale, već za vrlo ozbiljne i teške teme. Naime, u 20.45 sati počinje emitiranje novog dokumentarnog serijala "Nova lica rada". Serijal je to koji govori o situaciji na tržištu rada u Hrvatskoj u 2025. godini, a u svakoj epizodi predstavlja radnike koji govore o svom poslu, životu, problemima, nadanjima... Želja autorskog tima serije bila je te teme približiti što širem krugu ljudi, a čime se sve bavi serija, otkrio nam je redatelj Filip Peruzović. U intervjuu se dotaknuo i detalja sa snimanja serije, primjerice koliko su tražili protagoniste i kako je to izgledalo, ali i trenutka koji ga je posebno dirnuo.
Uskoro počinje emitiranje vašeg serijala. Jeste li uzbuđeni? Kakva očekivanja imate?
Sretan sam što serijal nakon nekoliko godina mukotrpnog rada naše predane ekipe konačno kreće u emitiranje i što će šira javnost u udarnom terminu na HRT-u imati prilike iz prve ruke čuti iskustva radnica i radnika. Drago mi je što smo im omogućili barem malo medijskog prostora, koji svakako zaslužuju, i nadam se da će njihove priče doprijeti do onih koji su u poziciji donošenja odluka. Jedna je stvar odlučivati o brojkama na papiru, a druga o ljudskim sudbinama, i nadam se da ćemo svojim serijalom to osvijestiti.
Tema tržišta rada u 21. stoljeću vrlo je kompleksna, što vas je ponukalo da se njome bavite? Je li postojao neki strah od suočavanja s njome?
Na rad na serijalu ponukala nas je upravo ta kompleksnost i manjak preglednosti nad situacijom na tržištu rada, koja se drastično promijenila u posljednjih desetak godina. Smatrali smo da se njome važno sustavno i temeljito pozabaviti kako bismo kao društvo vidjeli što se točno događa i što nas čeka. Dok smo radili serijal, bili smo svjesni, dakako, kako upravo ta nepreglednost i konfuznost nekima i odgovara, jer u situaciji kaosa svašta je dopušteno i mnogi su to poslodavci, kao i velike kompanije, itekako iskoristili nauštrb radnica i radnika. Volio bih vjerovati kako će se to u budućnosti promijeniti.
Na koji ste način birali protagoniste i njihove priče? Kako ste dolazili do njih?
Traženje protagonista trajalo je dugo i pritom su ključnu ulogu odigrali naši novinari. Nakon višemjesečne potrage napravili smo uži izbor i s mnoštvom potencijalnih protagonista našli se uživo kako bismo vidjeli jesu li u stanju svoje priče i poslovna iskustva uvjerljivo artikulirati pred kamerama, nakon čega smo napravili konačni odabir. Ti radnici i radnice "nose" cijeli serijal, stoga smo se procesu selekcije maksimalno posvetili. Bilo je mnogo hrabrih ljudi koji su bili spremni iznijeti svoja iskustva, i ovim im putem svima zahvaljujem.
Jeste li tijekom snimanja naišli na situacije koje su vas osobno posebno dirnule ili iznenadile?
Bilo ih je mnogo, pogotovo u epizodi o radu umirovljenika, jer je zaista šokantno čuti priče ljudi koji su pošteno radili cijeli život, a u mirovini jedva spajaju kraj s krajem. Jedan od njih nam se nakon snimanja ispričao što nas nije u stanju počastiti, što mi je gotovo slomilo srce. Teško je čuti takve stvari, pogotovo kada se ljudi osjećaju krivima zbog sustavnih nepravdi koje su im nanesene.
Koliko epizoda je planirano i čime se sve bavite?
Prva sezona serijala sastoji se od šest epizoda po 26 minuta, i to redoslijedom emitiranja: Rad umirovljenika, Agencijski rad, Influenceri, Strani radnici, Studentski rad, Platformski rad. U svakoj epizodi upoznajemo troje protagonista koji nam iz prve ruke pričaju o svojim iskustvima i životima. Nastojali smo ih upoznati i privatno te vidjeti kako poslovi kojima se bave utječu na njihov obiteljski život kako bismo dobili cjelovitu sliku. Priče radnika minimalno dopunjuje naracija koja ono što govore smješta u širi kontekst i analizira oblike rada kojima se bave, no nastojali smo same radnike maksimalno držati u prvom planu.
Koliko su, po vašem mišljenju, ekonomske odluke i tržišne politike udaljene od stvarnog života radnika? Mislite li da ovakvi projekti mogu utjecati na javne politike ili barem na percepciju javnosti?
Ekonomske odluke i tržišne politike svjetlosnim su godinama udaljene od stvarnog života radnika i mislim da bi, kada bi oni koji su u poziciji donošenja odluka bili u prilici provesti jedan dan u cipelama onih o čijim sudbinama odlučuju, štošta izgledalo drukčije. Ovom emisijom upravo smo im to iskustvo nastojali prenijeti pa se nadam, možda i pomalo naivno, da će gledanje serijala barem nekoga u poziciji moći navesti da preispita određene odluke i zakonodavne okvire. Smatram da su ovakvi projekti nužni jer je ključno davati medijski prostor onima preko čijih se leđa prelamaju tržišne odluke. Važno ih je čuti, vidjeti, doživjeti. Jer lako je odlučivati o brojkama i statističkim pokazateljima, mnogo teže o ljudima.
Kako vidite budućnost rada u Hrvatskoj – jesmo li spremni na promjene koje dolaze?
Nitko nije spreman na promjene koje dolaze, prije svega mislim na pojavu umjetne inteligencije i njezin utjecaj na tržište rada. Time se nismo stigli pozabaviti u prvoj sezoni jer je bilo mnogo tema koje smo smatrali urgentnijima, no ako bude prilike za drugu sezonu, upravo se time planiramo baviti.
Postoji li mogućnost nastavka serijala ili novih sezona s drugim temama rada?
Ako bude interesa HRT-a, svakako bismo voljeli napraviti barem još jednu sezonu. Tema, kao što smo se uvjerili radeći na ovih šest epizoda, definitivno ne nedostaje.
Na kojim projektima planirate raditi nakon ovog serijala?
Trenutačno za Treći program hrvatskog radija snimam dokumentarni serijal o odnosu čovjeka i ptica, a nakon toga planiram se posvetiti pripremanju dugometražnog filma "Sumnjivo područje", za koji sam dobio potporu Hrvatskog audiovizualnog centra.
S kime ste sve surađivali na projektu?
Ovaj serijal prije svega ne bi bio moguć bez naših novinara, urednica i koscenaristica Matee Grgurinović, Jakova Kolaka, Dunje Kučinac i Tee Radović. Oni su sadržajno na svojim plećima iznijeli ovu emisiju. A kako bi se taj sadržaj prenio na ekrane, zaslužni su urednik Stipe Alfier, producent Vedran Šuvar, izvršna producentica Lidija Špegar, direktor fotografije Marjan Živić, montažerka Iva Ivan, dizajner i oblikovatelj zvuka Frano Homen, skladatelj Maro Market, tonski snimatelj Roko Vidaković, kolorist Matko Vodopija, naratorica Jelena Miholjević te, naravno, naših osamnaestero protagonistica i protagonista.