Stara godina se tradicionalno ispraća 31. prosinca i tada se većina prisjeća svih događaja, uspjeha i izazova koje je donijela godina na izmaku. Večer je to za slavlje, druženje i zahvalnost za proteklo razdoblje. Siječanj označava početak nove godine i često se doživljava kao prilika za novi početak. Mnogi ljudi tada postavljaju ciljeve, donose odluke i planiraju promjene u životu, bilo da se radi o zdravijim navikama, osobnom razvoju ili profesionalnim planovima. Taj mjesec simbolizira svježi start, vrijeme za refleksiju o prošloj godini i postavljanje temelja za ono što dolazi. No, jeste li se ikada zapitali zašto slavimo početak nove godine 1. siječnja?
Prema riječima stručnjaka, nije oduvijek bilo tako i ljudi su početak godine obilježavali u sasvim drugo vrijeme. U isječku iz podcasta "The Rest is Science" podijeljenom na TikToku, kreator znanstvenog sadržaja Michael Stevens, poznat i kao Vsauce, priznao je matematičarki profesorici Hannah Fry da zapravo ne zna zašto godina počinje u siječnju. Fry mu je ubrzo rekla da postoji vrlo zanimljiv razlog, objasnivši da je godina prije počinjala u ožujku, piše Mirror. Odluka o pomicanju početka godine na siječanj došla je od Rimljana. Izvorno je rimski kalendar trajao samo od ožujka do prosinca te je imao 10 mjeseci.
To objašnjava zašto listopad u mnogima jezicima ima prefiks "oct", što znači osam, kada je to 10. mjesec u našem trenutačnom kalendaru, a isto vrijedi i za rujan, studeni i prosinac, koji su svi dva mjeseca kasnije nego što njihov prefiks sugerira. Rimljani uopće nisu obilježavali siječanj i veljaču, već bi jednostavno imali razdoblje od oko 60 dana zime koje nije bilo uključeno u njihov kalendar jer tada ne bi rasle usjevi, pa nije bilo razloga za praćenje datuma.
Fry je objasnila da su Rimljani počeli brojati dodatne dane u svom kalendaru oko 713. godine prije Krista, što je postalo ono što danas poznajemo kao siječanj i veljaču. Ipak, njihova godina i dalje je počinjala u ožujku, sve do 153. godine prije Krista. "Godine 153. pr. Kr. sve je počelo u Španjolskoj. Španjolci se bune, događa se svašta, a Rimljani moraju imenovati dva nova konzula. To su ljudi koji zapovijedaju vojskom, ali postoji pravilo da to smiju učiniti samo na početku godine. Do tada je prvi dan godine bio 1. ožujka, odnosno početak proljeća i početak njihovog kalendara. No, sada su u problemu. Sve se odvija u Španjolskoj, a oni moraju čekati nekoliko mjeseci dok ne dođe početak godine da bi smjeli imenovati nove konzule. Dakle, umjesto da promijene pravilo, odlučili su promijeniti vrijeme kada godina počinje", ispričala je Fry.
Uobičajeno je da su srpanj i kolovoz mjeseci dodani rimskom kalendaru u čast Julija Cezara i njegovog nasljednika Augusta. Međutim, mjeseci koji su danas poznati kao srpanj i kolovoz već su postojali u starom kalendaru i jednostavno su preimenovani iz Quintilis i Sextilis, što znači peti i šesti mjesec. Mnogi su u komentarima doveli u pitanje što su Rimljani radili da bi pratili vrijeme između kraja prosinca i početka ožujka prije nego što su u kalendar dodali siječanj i veljaču.
@therestisscience So we should really be starting our New Year’s Resolutions in March not January 😅 #tris #science #chronometry #romans #newyear ♬ original sound - The Rest Is Science
Neki su pretpostavili da je 10 mjeseci u godini moralo biti dulje da bi se objasnilo zašto nema 12 mjeseci, ali to nije istina. Mjeseci su bili iste duljine kao i sada, ali 59 dana između prosinca i ožujka jednostavno se smatralo "zimom" i nisu dobili imena jer u velikoj mjeri nije bilo potrebe da se ti dani posebno označavaju. "Gospodarstvo je bilo usredotočeno na poljoprivredu, pa je zimi uglavnom stalo. Nije bilo velikih žetvi ili tržnica, već su ljudi ostajali u zatvorenom prostoru gdje je toplo te su jeli konzerviranu hranu", objasnila je jedna osoba.
Neki su također tvrdili da, ako su trebali brojati dane u tom zimskom razdoblju, to bi činili u odnosu na "kalende ožujka", što je 1. ožujka. Na primjer, festival kraja godine poznat kao Terminalia, koji se slavio na dan koji je danas 23. veljače, obilježavao se na dan zvan "VI. Kal. Mart.", odnosno šesti dan prije ožujskih kalendi.