Dobivanje nekoliko kilograma viška tijekom blagdana često se doživljava kao neizbježan dio božićne tradicije. No znanost kaže – stvarnost je ipak nešto blaža nego što mislimo. Iako kratki periodi prejedanja mogu izazvati mjerljive promjene u tijelu, istraživanja pokazuju da one u većini slučajeva nisu trajne. Znanstvenici su otkrili da nekoliko tjedana bogatije prehrane može utjecati na srce, privremeno poremetiti imunološki sustav i promijeniti ravnotežu crijevnih bakterija – ali to ne znači automatski trajno debljanje.
Procjenjuje se da prosječna osoba samo na Božić unese oko 6000 kalorija – više nego dvostruko od preporučenog dnevnog unosa za muškarce i gotovo trostruko više od preporučenog unosa za žene. Ipak, unatoč svakoj blagdanskoj zabrinutosti, iznenađujuće je malo kvalitetnih studija koje su detaljno analizirale koliko se ljudi doista udebljaju tijekom blagdana – a rezultati onih koje postoje prilično su različiti.
Stručnjaci ističu da nekoliko dana uživanja u hrani može dovesti do privremenog povećanja tjelesne težine, ali rijetko uzrokuje dramatične ili trajne promjene – osobito ako se nakon blagdana vratimo uobičajenim navikama.
Velik dio početnog “viška” na vagi posljedica je zadržavanja vode, pojačanog skladištenja ugljikohidrata i jednostavno veće količine hrane u probavnom sustavu, a ne naglog nakupljanja masnog tkiva. Kada se prehrana i razina aktivnosti normaliziraju, ta se težina najčešće povlači sama od sebe.
Dr. Duane Mellor, registrirani dijetetičar iz Leicestershirea, objašnjava za Daily Mail da su dugogodišnje pretpostavke o kalorijama i debljanju previše pojednostavljene. “Godinama se vjerovalo da dodatnih 3500 kalorija automatski znači pola kilograma viška”, kaže dr. Mellor, “No nova istraživanja pokazuju da to ne vrijedi jednako za sve”.
Koliko će se netko udebljati ovisi o nizu čimbenika – spolu, tjelesnoj građi, mišićnoj masi, dobi, razini aktivnosti, genetici i zdravstvenom stanju. Muškarci se, primjerice, u prosjeku teže debljaju od žena, dijelom zbog razlika u sastavu tijela i načinu pohrane masnoće.
Što kažu studije?
Američka studija iz 2009. koja je pratila 195 odraslih osoba tijekom zimskih praznika zabilježila je prosječan porast težine od svega 0,37 kg. Švedsko istraživanje pokazalo je slične rezultate – oko 0,4 kg kod osoba koje nisu pretile. Kod pretilih sudionika rezultati su bili znatno varijabilniji – od značajnog dobitka do gubitka težine u istom razdoblju.
Britansko istraživanje objavljeno u PLOS One 2020. godine, koje je pratilo više od 3500 ljudi od kraja studenog do kraja siječnja, pokazalo je prosječno povećanje težine od oko 1,2 kg. Ključno je, međutim, da je težina počela padati između siječnja i ožujka, što sugerira da je velik dio blagdanskog dobitka privremen.
Male promjene, veliki učinak
Dr. Mellor savjetuje da se nakon blagdana izbjegavaju ekstremne novogodišnje odluke. “Umjesto drastičnih dijeta, bolje je uvesti male, realne promjene u prehrani i tjelesnoj aktivnosti koje se lako mogu održati”, kaže.
To potvrđuju i istraživanja. Studija objavljena u British Medical Journalu pokazala je da su osobe koje su dobile jednostavne savjete – poput redovitog vaganja i uvida u to koliko je kretanja potrebno za sagorijevanje blagdanskih poslastica – uspjele spriječiti blagdansko debljanje, pa čak i blago smršavjeti.
Profesorica Amanda Daley sa Sveučilišta Loughborough zaključuje: “Kratke i jednostavne intervencije tijekom blagdana mogu spriječiti mala povećanja težine koja se s vremenom nakupljaju”. Dakle, nekoliko dana uživanja u blagdanskoj hrani neće poništiti godinu zdravih navika. Ono što je daleko važnije od onoga što jedemo na Božić jest kako se ponašamo nakon njega. Ravnoteža, a ne odricanje, dugoročno čini razliku.
Izgubila 45 kilograma i oduševila mnoge svojom transformacijom: 'To nije ista osoba!'