Cimet je najistaknutiji začin jeseni i mnogi vole uživati u njegovom mirisu i okusu. Uzdižući se iznad muškatnog oraščića, klinčića i đumbira, cimet obećava više od samog izvrsnog okusa i neodoljive arome, a istraživanja pokazuju da može biti dobar i za vaše zdravlje, piše HuffPost.
Napominjući da trenutne studije još nisu u potpunosti konačne, dr. Michael L. Dansinger, internist i profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Tufts, rekao je da čak i bez dugoročnih rezultata, postoji dovoljno istraživanja koja zajedno sugeriraju da pola čajne žlice cimeta dnevno može malo poboljšati šećer u krvi, otpornost na inzulin, krvni tlak, razinu kolesterola i upale. Začin je pokazao i pozitivne mogućnosti za neke ljude sa zdravstvenim problemima, uključujući dijabetes tipa 2 ili pretilost.
Registrirani dijetetičar Toby Smithson primijetio je da cimet ima obećavajuće zdravstvene prednosti, ali da ga također treba oprezno konzumirati. "Dobra vijest je da cimet sadrži bioaktivne sastojke, uključujući antioksidanse, a neke studije su pokazale zdravstvene dobrobiti za razine kolesterola i triglicerida, krvni tlak i skromna poboljšanja u porastu šećera u krvi nakon obroka i razine šećera u krvi natašte. Ali studije koje su se bavile snižavanjem A1C, mjere prosječne razine šećera u krvi, do sada su bile neuvjerljive,” objasnio je Smithson.
Postoje različite vrste cimeta, a dvije najpopularnije su cejlonski cimet sa Šri Lanke i cassia, jeftinija sorta koja potječe iz južne Kine, ali se sada uzgaja u mnogim regijama istočne i južne Azije. Vrsta cimeta koju odaberete čini razliku, rekao je Smithson. "Europska agencija za hranu odredila je dnevnu granicu unosa cimeta Cassia na pola žličice dnevno zbog prisutnosti spoja koji se zove kumarin. Cassia cimet ima oko 250 puta više kumarina nego cejlonski, a sumnja se da kumarin u velikim dozama uzrokuje oštećenje jetre", objasnio je. Zbog toga je Smithson preporučio ljudima da koriste cejlonski cimet.
"Nemojte se zavaravati i misliti da su peciva s cimetom ili dodaci cimetu dobar tretman za dijabetes ili dobar način za prevenciju zdravstvenih problema. Najbolji način da upotrijebite cimet je da ga uključite u plan zdrave prehrane. Mnogi zdravstveni stručnjaci slažu se da je cjelokupna strategija zdrave prehrane i načina života ključna za održavanje zdravlja i dugovječnosti", rekao je Dansinger. Upozorio je i da pripazite ako želite uzimati kapsule cimeta kao dodatak prehrani.
Amy Gorin, registrirana dijetetičarka nutricionistica, dodaje cimet u kavu, deserte i juhu. "Iznenađujuće, cimet se može pohvaliti zasitnim vlaknima. Samo jedna žličica cimeta nudi više od grama vlakana", objasnila je. Važno je upamtiti da izvrsni okus cimeta može biti dobra zamjena za manje zdrave izbore, rekla je Chelsey Amer, registrirana dijetetičarka nutricionistica. "Dodavanje cimeta vašim obrocima može dodati okus, bez dodanog šećera, što vam može pomoći da smanjite ukupni unos šećera", rekla je Amer.
"Cimet daje topli okus i slanim receptima, pa ga pokušajte kombinirati sa začinima poput klinčića, kardamoma i muškatnog oraščića. Cimet se također dobro slaže s različitim sastojcima kao što su jabuke, marelice, borovnice, kruške, banane, bademi i piletina", rekao je Michael C. Williams, registrirani dijetetičar. Koliko god sve ovo zvučalo sjajno, no pretjerivanje s cimetom može biti loša ideja. "Cimet bi potencijalno mogao biti toksičan u velikim količinama, na primjer, ako uzimate čak tri žličice dnevno", rekao je Dansinger.
“Optimalna količina cimeta za konzumiranje za zdravstvene dobrobiti može varirati ovisno o čimbenicima, uključujući vaše zdravstveno stanje, toleranciju i specifične dobrobiti koje se traže. Važno je napomenuti da iako cimet nudi potencijalne zdravstvene prednosti, konzumacija prekomjernih količina također može imati štetne učinke, osobito ako uzimate određene lijekove ili imate neke druge zdravstvene probleme”, kaže Carissa Galloway, registrirana dijetetičarka nutricionistica.
Williams je objasnio da previše cimeta može dovesti do oštećenja jetre, ranica u ustima i niske razine šećera u krvi. "Kao i s bilo kojom praškastom tvari, ako se cimet udahne, to može dovesti do respiratornih problema poput kašlja, kihanja i otežanog disanja", rekao je. Iako su trenutačna istraživanja pozitivna, ima još posla. "Znanstvenici traže više visokokvalitetnih, dugoročnih randomiziranih kontrolnih ispitivanja, zlatni standard i najzahtjevnije istraživanje da bi potvrdili bilo koje od ovih obećavajućih otkrića s cimetom", zaključila je nutricionistica Amanda Frankeny.