Osjećaj ošamućenosti ili kratkotrajne vrtoglavice nakon ustajanja iz sjedećeg ili ležećeg položaja iznimno je česta pojava. Mnogi je jednostavno pripišu prebrzom pokretu i nastave s danom, ne razmišljajući previše o uzroku. Taj fenomen je zapravo oblik niskog krvnog tlaka koji se javlja isključivo u trenucima promjene položaja tijela, a medicinski se naziva ortostatska ili posturalna hipotenzija.
Iako su epizode najčešće blage i traju svega nekoliko sekundi, dugotrajna i učestala vrtoglavica može biti signal ozbiljnijih zdravstvenih problema. Važno je razumjeti zašto se to događa i prepoznati trenutak kada je potrebno potražiti savjet liječnika, jer ignoriranje simptoma može dovesti do opasnih padova i ozljeda, osobito kod starijih osoba.
Dok su povremene epizode najčešće bezopasne, kronična i učestala ortostatska hipotenzija obično je znak nekog drugog, temeljnog zdravstvenog problema. Različita stanja mogu ometati sposobnost tijela da pravilno regulira krvni tlak. Srčani problemi, kao što su izrazito spor rad srca (bradikardija), bolesti srčanih zalistaka, preboljeli srčani udar ili zatajenje srca, sprječavaju tijelo da brzo ispumpa više krvi kada je to potrebno.
Endokrini poremećaji, uključujući bolesti štitnjače, adrenalnu insuficijenciju (Addisonova bolest) i niska razina šećera u krvi (hipoglikemija), također mogu uzrokovati ortostatsku hipotenziju. Posebno je značajan dijabetes, koji s vremenom može oštetiti živce odgovorne za slanje signala koji kontroliraju krvni tlak. Konačno, neurološki poremećaji poput Parkinsonove bolesti, multiple sistemske atrofije i demencije mogu izravno narušiti autonomni živčani sustav koji upravlja ovom vitalnom funkcijom.
U velikom broju slučajeva, povremena vrtoglavica pri ustajanju uzrokovana je nečim očiglednim i lako rješivim. Dehidracija je jedan od najčešćih krivaca; kada tijelu nedostaje tekućine, volumen krvi se smanjuje, što dovodi do pada krvnog tlaka i povećava vjerojatnost za pojavu simptoma, osobito ujutro nakon noći bez unosa tekućine. Sličan učinak imaju i stanja poput povišene temperature, povraćanja, teškog proljeva ili intenzivnog vježbanja praćenog obilnim znojenjem.
Dugotrajno ležanje u krevetu zbog bolesti ili ozljede također može oslabiti tjelesne mehanizme za regulaciju tlaka. Uz to, izlaganje visokim temperaturama koje uzrokuje širenje krvnih žila i znojenje, kao i konzumacija alkohola, koji također širi krvne žile i može dovesti do dehidracije, česti su okidači za ortostatsku hipotenziju.
Razlog za ovu pojavu je jednostavan – sila teže. Kada naglo ustanete, gravitacija povuče krv u donji dio tijela, ponajviše u noge. Zbog toga privremeno manje krvi dolazi do srca, a posljedično i do mozga, što uzrokuje pad krvnog tlaka. Zdravo tijelo na to reagira odmah: srce počne kucati brže kako bi nadoknadilo manjak, a krvne žile se stisnu da bi podigle tlak. Taj brzi odgovor osigurava da mozak dobije dovoljno kisika. Međutim, ako je taj mehanizam usporen ili nedovoljno učinkovit, javlja se osjećaj vrtoglavice.
Najčešći i najočitiji simptom je vrtoglavica ili osjećaj ošamućenosti neposredno nakon ustajanja, no spektar mogućih manifestacija je širi. Ljudi mogu doživjeti zamagljen vid, opću slabost, zbunjenost, mučninu, a u težim slučajevima može doći i do nesvjestice, poznate kao sinkopa. Simptomi obično traju manje od nekoliko minuta i povlače se čim osoba ponovno sjedne ili legne, čime se omogućuje lakši povratak krvi prema srcu i mozgu. Ponekad se mogu javiti i bol u prsima, vratu ili ramenima te osjećaj nedostatka zraka, što dodatno može uznemiriti osobu koja ih doživljava. Važno je pratiti učestalost i intenzitet ovih simptoma kako biste mogli pružiti precizne informacije svome liječniku.
Lijekovi i dob kao ključni faktori rizika
Dva iznimno važna faktora rizika za razvoj ortostatske hipotenzije su dob i upotreba određenih lijekova. Stanje je uobičajeno kod osoba starijih od 65 godina. S godinama, osjetljivost senzora za tlak može oslabiti, a srce teže ubrzava rad kako bi nadoknadilo pad tlaka. Zbog toga starije osobe češće doživljavaju vrtoglavicu i izložene su većem riziku od padova.
Popis lijekova koji mogu povećati rizik od ortostatske hipotenzije je dugačak i uključuje mnoge često propisivane terapije. Tu spadaju lijekovi za liječenje visokog krvnog tlaka ili srčanih bolesti, kao što su diuretici, alfa-blokatori, beta-blokatori i nitrati. Također, rizik povećavaju i lijekovi za liječenje Parkinsonove bolesti, određeni antidepresivi i antipsihotici, mišićni relaksansi, lijekovi za erektilnu disfunkciju te narkotici. Ako sumnjate da bi vaši lijekovi mogli biti uzrok, ključno je posavjetovati se s liječnikom prije bilo kakvih promjena u terapiji.
Što možete učiniti sami
Ako su vaše vrtoglavice blage ili povremene, postoji nekoliko koraka koje možete poduzeti kako biste smanjili njihovu učestalost i intenzitet. Najvažnije je ustajati polako, dajući tijelu vremena da se prilagodi. Prije nego što ustanete iz kreveta, sjednite na rub na minutu ili dvije. Pobrinite se da pijete dovoljno tekućine tijekom dana kako biste izbjegli dehidraciju.
Jednostavan trik je i stiskanje mišića nogu i trbuha dok ustajete, što pomaže potisnuti krv prema gornjem dijelu tijela. Nošenje kompresivnih čarapa može smanjiti nakupljanje krvi u nogama. Ako vam se vrtoglavica javlja nakon obroka, pokušajte jesti manje, a češće obroke. Redovita, ali umjerena tjelovježba može poboljšati tonus krvnih žila i općenito pomoći u regulaciji tlaka. Prema preporukama stručnjaka s Mayo Clinic, važno je i ograničiti unos alkohola.
Kada je vrijeme za posjet liječniku?
Iako su mnogi slučajevi bezopasni, ključno je znati kada potražiti liječničku pomoć. Ako se simptomi javljaju često, traju dulje od nekoliko minuta ili su toliko izraženi da uzrokuju pad, obavezno se obratite svom liječniku. Gubitak svijesti, čak i na samo nekoliko sekundi, ozbiljan je simptom koji zahtijeva hitnu medicinsku procjenu. Neliječena, trajna ortostatska hipotenzija može dovesti do ozbiljnih komplikacija.
Padovi su najčešća i najočitija opasnost, no fluktuacije krvnog tlaka također predstavljaju faktor rizika za moždani udar zbog smanjene opskrbe mozga krvlju. Dugoročno, ovo stanje može biti povezano i s razvojem drugih kardiovaskularnih bolesti, poput zatajenja srca ili srčanih aritmija. Vaš liječnik može provesti jednostavne testove, poput mjerenja tlaka u ležećem, sjedećem i stojećem položaju, kako bi postavio dijagnozu i utvrdio je li potrebno daljnje liječenje.
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada: Ovo su pet ključnih: