Žuta šljiva, poznata i kao ringlov, samonikla je sorta šljive koja raste uz putove, na rubovima šuma i zapuštenim livadama. Iako njezini plodovi često završe zgnječeni pod stablom, kriju obilje vitamina i minerala te su odlični za pripremu sokova, sirupa, džemova i drugih domaćih prerađevina. Jedna je od najotpornijih vrsta šljive i uspijeva gotovo bez ikakve njege. Dobro podnosi sušu, prilagođava se različitim vrstama tla i iz godine u godinu obilno rađa, zbog čega se može pronaći u brojnim krajevima Hrvatske. U različitim dijelovima zemlje poznata je pod nazivima poput džanarike, dženerike, zerdelije, mirobalane, trešnjine šljive ili amule, a botanički joj je naziv Prunus cerasifera, prenosi Agroklub.
Plodovi trešnjine šljive mogu biti žuti, crveni ili narančasti, a dozrijevaju već od sredine lipnja. Iako je često zanemarena jer je samonikla biljka, ukusni plodovi ove šljive puni su hranjivih tvari i sve češće se ističu zbog svojih nutritivnih vrijednosti. Ringlov obiluje vitaminima A, B skupine i C, a sadrži i minerale poput fosfora i magnezija. U njegovim plodovima nalaze se pektin, vlakna, eterična ulja, organske kiseline i prirodni voćni šećeri, dok neka istraživanja spominju i prisutnost selena, zbog čega se smatra vrlo vrijednim sezonskim voćem.
U narodnoj medicini ringlov se tradicionalno koristio za poticanje probave te kao pomoć kod tegoba povezanih s jetrom, bubrezima, srcem i povišenim krvnim tlakom. Naravno, takva se primjena temelji na tradicionalnoj upotrebi i vjerovanjima te može zamijeniti odgovarajuću terapiju ili stručnu pomoć. Od zrelih plodova lako možete pripremiti i domaći sok bez dodatka šećera.
Potrebno je 5 kilograma ringlova zgnječiti, dodati 2 litre vode i kuhati na umjerenoj vatri dok se plodovi potpuno ne raspadnu i smjesa ne postane ujednačena. Zatim, umiješajte 50 grama limunske kiseline, dobro promiješajte, poklopite i ostavite da odstoji preko noći. Sljedeći dan tekućinu procijedite kroz gazu, dobiveni sok zagrijte do vrenja pa ga ulijte u sterilizirane boce.