Sauvignon (blanc, bijeli) popularan je širom svijeta. Osobine tog vina, bilo samog bilo blendiranog s drugim sortama (chardonnay npr.) jako su dopadljive vinskoj publici.
Bio je to dobar razlog da se 2010. godine, u okrilju već planetarno cijenjenog Concoursa Mondiala de Bruxelles pokrene Concours Mondial du Sauvignon, svojevrsno svjetsko prvenstvo sauvignona. Direktor mu je Thomas Costenoble. No ovaj Concours manje je natjecateljskog karaktera, više je upućen na tržište i dijalog o tome kakve su vrline (i mane) tog vina i tehnologija kojima se sve dobiva.
Ovogodišnji, 6. Concours Mondial du Sauvignon prvi je puta održan u Italiji, svjetskoj vinskoj velesili općenito, pa tako i za sauvignone. Domaćin je bila regija Furlanija – Julijska krajina, talijanski Friuli - Venezia Gulia (a na furlanskom – dvojezični su tamo nazivi – Friul Vignesie Julie), glavno područje za sauvignon.
Baza je bio šarmantan grad Udine, za kojeg tamošnji stanovnici i dalje drže da je trebao biti glavni grad te autonomne pokrajine, a ne Trst. Samo natjecanje, odnosno ocjenjivanje, održano je u gradiću Buttrio, pola sata vožnje od Udina, u zgradi tamošnjeg enološkog učilišta u Villi di Toppo Florio. Bilo je prijavljeno čak 800 uzoraka iz 20-ak zemalja, od Čilea do Srbije, koje je ocijenilo 50-ak međunarodnih sudaca, mnogi od njih i višegodišnji članovi žirija za Concours Mondial de Bruxelles, pa tako i vaš izvjestitelj (na slici). Bila su i dva hrvatska vina, no ostala su bez odličja, a suci iz Hrvatske bili su još i Lino Cotić, Željko Suhadolnik i Saša Špiranec.
Šampioni su - najbolji nebarikirani sauvignon: Sebastien Treuillet '14, Francuska, Pouilly Fume; barikirani: Fransola '14, Španjolska, Penedes; najbolji slatki: Giesen The Brothers Late Harvest '13, N. Zeland, Marlborough.
Uoči natjecanja održan je i stručni skup te prezentacija raznih sauvignona; Saša Špiranec sa svojom tvrtkom Vinart predstavio je sauvignone iz Austrije, Slovenije i Hrvatske – posjetitelji su puno komplimenata uputili Bolfanovom vinu. Boravak u ovoj regiji, poznatoj po poljodjelstvu i nadasve vinogradarstvu i vinarstvu, iskorišten je i za posjete nekim vinarijama i razgled prelijepih vinograda i položaja, dakako i za kušanje vina od tamošnjih tipičnih i domorodnih sorti, od rebule do schioppettina. Zvijezda je svakako domorodni friulano – vino i sorta koji su se nekad zvali tokaj (tocai), ali je EU zabranila taj naziv zbog Mađarske i tokajca. I novi je naziv itekako prihvaćen; možda je to dobar primjer za naše istarske vinare ako im se doista onemogući uporaba imena teran: istrijan, kako neki predlažu, posve bi ga dobro mogao zamijeniti.
>>Hoće li i vino dobiti etiketu o opasnosti i broju kalorija?
>>Hoće li i vino dobiti etiketu o opasnosti i broju kalorija?