Godinama se vode rasprave o tome je li čaša vina uz večeru zdrava navika ili tihi rizik. Novo opsežno istraživanje, predstavljeno na godišnjoj znanstvenoj sjednici Američkog kardiološkog koledža, nudi dosad najjasniji uvid u ovu dilemu, sugerirajući da nisu sve vrste alkohola stvorene jednako. Analizom podataka prikupljenih od više od 340.000 odraslih Britanaca u sklopu projekta UK Biobank u razdoblju od 2006. do 2022. godine, znanstvenici su otkrili značajne razlike u zdravstvenim ishodima ovisno o tome pije li osoba vino, pivo, jabukovaču ili žestoka pića. Dok se visoki unos bilo kojeg alkohola dosljedno povezuje s lošijim zdravljem, studija baca novo svjetlo na potencijalne učinke niske do umjerene konzumacije, gdje vrsta pića postaje presudan faktor.
Najzanimljiviji nalaz studije leži u suprotnim učincima različitih pića. Istraživanje je pokazalo da su umjereni konzumenti vina imali čak 21 posto niži rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima u usporedbi s osobama koje nikada ili samo povremeno piju alkohol. S druge strane, čak i niska do umjerena konzumacija piva, jabukovače ili žestokih pića bila je povezana s devet posto višim rizikom od smrtnosti zbog istih uzroka. Ove razlike, naglašavaju istraživači, pojavljuju se isključivo kod niskih i umjerenih razina konzumacije. Pod umjerenom konzumacijom za muškarce se smatralo između jedne i pol do tri standardna pića dnevno, a za žene između pola i jedne i pol čaše dnevno, pri čemu standardno piće sadrži oko 14 grama čistog alkohola.
Međutim, znanstvenici izričito upozoravaju da se ovi potencijalno pozitivni učinci vina brišu onog trenutka kada konzumacija postane prekomjerna. Kod osoba s visokim unosom alkohola, definiranom kao više od tri pića dnevno za muškarce i više od jednog i pol za žene, vrsta pića gubi na važnosti, a negativne posljedice postaju dominantne. U usporedbi s onima koji piju rijetko ili nimalo, osobe koje su prekomjerno pile imale su 24 posto veći rizik od smrti iz bilo kojeg uzroka. Rizik od smrti uzrokovane rakom bio je veći za čak 36 posto, dok je rizik od smrti zbog kardiovaskularnih bolesti porastao za 14 posto. Poruka je jasna: bez obzira na preferencije, previše alkohola sustavno uništava zdravlje i značajno skraćuje životni vijek.
Postavlja se pitanje zašto bi vino imalo drugačiji učinak. Znanstvenici nude objašnjenja - od biokemije do navika. Crno vino bogato je polifenolima, spojevima koji djeluju na zdravlje srca. No, odgovor nije samo u sastavu. Istraživači ističu da se vino češće pije uz obroke i povezuje s kvalitetnijom prehranom. "Svi ti čimbenici zajedno sugeriraju da vrsta alkohola i povezane životne navike doprinose razlikama", objasnila je Zhangling Chen. Ipak, nalaze treba uzeti s oprezom. Studija je opservacijska, ne dokazuje uzročnost, a podaci se temelje na samoprijavi. Stručnjaci upozoravaju kako ne postoji sigurna količina alkohola te je apstinencija uvijek baš najsigurnija opcija.