Prvo ćete vrištati od uzbuđenja. A onda, nakon 25 sekundi slobodnog pada, utonuti u bajku. Barem će vam se tako činiti kad iz zraka pogledate prema dolje i uočite dragulj skriven u plavetnilu bistrog Jadranskoga mora. Želite li posjetiti Lošinj, padobranstvo je jedan od načina da ga upoznate. Skok se izvodi u tandemu, a kroz cijeli doživljaj prati vas i tim profesionalaca, što jamči sigurnost i početnicima.
Skače se s visine od 2500 metara, a okušati se mogu osobe starije od 14 godina. Mali Lošinj bio je domaćin Svjetskog padobranskog prvenstva 1985. godine, što samo dokazuje da je idealna lokacija za ovakvo uzbuđenje. Skakanje padobranom samo je jedna od pregršt aktivnosti koje Lošinj nudi. Taj otok ima dugu sportsku povijest, dobro razvijenu sportsku infrastrukturu, a i stanovnici su “ludi” za svim vrstama sporta, zbog čega ga je udruženje sportskih gradova Europe sa sjedištem u Bruxellesu ACES Europe proglasilo “Europskim otokom sporta za 2020. godinu”. Tu titulu Lošinj duguje i svojoj klimi, jednoj od najzdravijih na svijetu, s 2580 sunčanih sati godišnje, svježim zrakom i čistim morem. U kombinaciji s mirisom od oko 1200 najraznolikijih biljaka koje rastu u cresko-lošinjskom arhipelagu te jedinstvenim spojem prirodnim morskih aerosola, Lošinj je još 1892. godine, nakon mnogobrojnih istraživanja i svjedočanstava onih kojima se zdravlje poboljšalo boravkom na otoku, proglašen klimatskim lječilištem.
Danas bujna šuma alepskog bora zasađena je na zapuštenom terenu krajem 19. stoljeća naporima Društva za pošumljavanje i poljepšavanje Malog Lošinja pod vodstvom poznatoga lošinjskog prirodoslovca Ambroza Haračića. Na rtu Anuncijata nalazi se crkvica Blažene Djevice Marije sagrađena 1858. godine, tradicionalno zavjetno svetište lošinjskih pomoraca. Oni koji su u boljoj kondiciji mogu, pak, posjetiti i srednje zahtjevne te vrlo zahtjevne planinarske staze. Za ljubitelje planinarenja posebno su privlačne staze na brdu Osoršćica i Sveti Ivan. Sportskih aktivnosti ne manjka ni na moru.