U današnje vrijeme mnogi velik dio dana provode sjedeći, bilo na poslu, u automobilu, za računalom ili pred televizorom. Iako se na prvi pogled čini bezazlenim, dugotrajno sjedenje može ostaviti brojne posljedice na zdravlje. Problem nije samo u manjku kretanja i mogućem nakupljanju kilograma, nego i u tome što tijelo postupno slabi, a rizik od raznih bolesti raste, piše Healthline.
Stručnjaci već godinama upozoravaju da sjedilački način života može negativno utjecati i na tijelo i na psihu. Od bolova u leđima do srčanih bolesti, posljedice su ozbiljnije nego što mnogi misle. Upravo zato važno je znati što se događa organizmu kada predugo ostajemo prikovani za stolicu.
Slabe noge i stražnjica: Kada veći dio dana provodimo sjedeći, mišići nogu i stražnjice rade znatno manje nego što bi trebali. S vremenom to može dovesti do njihova slabljenja, odnosno atrofije pa tijelo gubi važnu potporu i stabilnost. Posljedica može biti veći rizik od ozljeda i slabija pokretljivost.
Lakše dolazi do debljanja: Kretanje pomaže tijelu da pravilno obrađuje masnoće i šećere koje unosimo hranom. Kada previše sjedimo, taj proces postaje sporiji pa se višak energije lakše pretvara u masne naslage, osobito u području trbuha. Upravo je salo nakupljeno oko struka jedno od najopasnijih za zdravlje.
Kukovi se skraćuju, a leđa pate: Dugotrajno sjedenje nepovoljno djeluje na kukove jer se mišići pregibači s vremenom skraćuju i postaju zategnuti. Osim toga, nepravilno sjedenje i loše držanje dodatno opterećuju kralježnicu i mogu uzrokovati bolove u donjem dijelu leđa. Ako se takve navike ponavljaju iz dana u dan, nelagoda lako može postati kronična.
Rizik od tjeskobe i depresije: Sjedilački način života ne utječe samo na tijelo, nego i na mentalno zdravlje. Ljudi koji se manje kreću češće imaju simptome tjeskobe i depresije, a jedan od razloga može biti izostanak pozitivnog učinka tjelesne aktivnosti na raspoloženje. Redovito kretanje i vježbanje zato mogu imati važnu zaštitnu ulogu.
Veći rizik od nekih vrsta raka: Istraživanja sve češće upozoravaju da dugo sjedenje može biti povezano s većim rizikom od određenih vrsta raka. Među njima se najčešće spominju rak pluća, debelog crijeva i maternice. Iako svi mehanizmi još nisu do kraja razjašnjeni, upozorenja stručnjaka postaju sve ozbiljnija.
Srce trpi više nego što mislimo: Dugotrajno sjedenje može negativno utjecati na zdravlje srca i krvnih žila. Istraživanja pokazuju da osobe koje puno vremena provode sjedeći imaju znatno veći rizik od srčanog udara i moždanog udara. Drugim riječima, srce voli kretanje, a ne sate provedene bez pomaka.
Veći rizik od dijabetesa: Osobe koje veći dio dana sjede imaju i veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2. Već i nekoliko dana izrazito smanjene aktivnosti može povećati inzulinsku rezistenciju, stanje koje često prethodi dijabetesu. To pokazuje koliko brzo tijelo može reagirati na manjak kretanja.
Pojava proširenih vena: Dugo sjedenje usporava cirkulaciju, osobito u nogama, zbog čega se krv može zadržavati u venama. To može pogodovati nastanku proširenih vena ili sitnijih paučastih vena. Iako najčešće nisu opasne, mogu biti neugodne i estetski smetati, a ponekad upućuju i na ozbiljnije probleme s cirkulacijom.
Opasnost od duboke venske tromboze: Jedna od ozbiljnijih posljedica dugotrajnog sjedenja je duboka venska tromboza, odnosno stvaranje krvnog ugruška, najčešće u nozi. Ako se dio ugruška odvoji i otputuje do pluća, može izazvati plućnu emboliju, stanje koje je hitno i može biti opasno po život. Rizik raste i tijekom dugih putovanja kada osoba satima gotovo nepomično sjedi.
Ramena i vrat postaju ukočeni: Dugotrajno sjedenje, osobito uz računalo, često dovodi do napetosti u ramenima i vratu. Problem je još izraženiji ako osoba sjedi pogrbljeno i stalno gleda prema ekranu. Zbog toga se s vremenom mogu javiti ukočenost, bolovi i osjećaj težine u gornjem dijelu tijela.