Samoniklo bilje izvor je željeza, a zanemareno na jelovnicima

Posve netaknuta, prirodna hrana prebogata hranjivim tvarima, vitaminima i željezom na dohvat nam je ruke, ne stoji ništa, odlazak po nju bit će prilika za rekreaciju. Riječ je o samoniklom bilju, hrani koja je nepravedno zanemarena u svakodnevnim jelovnicima, a koja može učiniti čuda kada je riječ o detoksikaciji organizma, regeneraciji, jačanju imuniteta i popravljanju krvne slike.

Kraljica proljeća – šparoga – na prvom je mjestu kada je riječ o proljetnim samoniklim biljkama. U velikom se stilu vratila na stolove i u luksuznim restoranima. U istarskim restoranima, gdje je travanj već tradicionalno mjesec šparoga, posebno ih traže prvi turisti koji su kroz godine upoznali ovu ljekovitu poslasticu.

Na lešo i u varivima

Divlji radič, kako se zove mladi maslačak, među najraširenijim je biljkama, a bere se u rano proljeće prije no što procvate jer su tad listovi najmasniji. Iako blago gorkog okusa, pripremljen na lešo ili u varivima čisti krv i regulira probavu, olakšava znojenje, osvježava i jača organizam. Aromatični koromač ili komorač nježnih zelenih igličastih listića neizostavan je kod svih koji pate od dišnih tegoba, posebno ga cijene astmatičari te oni koji pate od nadutosti. Nježnog je okusa i koristi se u kremastim juhama i salatama.

Ne kuhajte ih dugo

Medvjeđi luk, biljka iz porodice ljiljana, podsjeća na mladi češnjak, a može se naći uz rub šume. Jede se bez termičke obrade narezan u salatama te djeluje na izlučivanje toksina. Mladu koprivu uberite rukavicama poslije kiše, isperite, kratko prokuhajte te dovršite kao špinat, zaprženu na češnjaku i s malo vrhnja. Obiluje željezom. Divlja rikula ukusnija je od uzgojene, a koristi se u salatama zbog oštroga okusa.