Tišina u stanu odjednom postaje preglasna. Srce vam lupa drugačije, prsa se stežu, a u grlu se javlja čudan pritisak. U takvom trenutku, misao se nameće gotovo sama od sebe: Što ako je ovo srčani udar? Kada ste sami, strah se pojačava, no upravo je tada najvažnije ostati usredotočen. Simptomi ne dolaze uvijek dramatično kao na filmu; često počinju s neodređenom nelagodom, osjećajem pritiska, stezanja ili žarenja u središtu prsnog koša, boli koja se može širiti prema lijevoj ruci, leđima, vratu ili čeljusti. Uz to se mogu javiti i mučnina, hladan znoj, vrtoglavica ili iznenadni, neobjašnjivi umor. Kod žena, starijih osoba i dijabetičara, znakovi mogu biti još suptilniji i varljiviji, zbog čega ih je lako zanemariti ili pripisati stresu, probavnim smetnjama ili tjeskobi.
U panici i strahu mnogi posežu za savjetima s interneta, a jedan od najraširenijih i najopasnijih mitova je onaj o takozvanoj "kašalj reanimaciji" ili "Cough CPR". Taj savjet sugerira da osoba koja doživljava srčani udar treba početi snažno i ritmično kašljati kako bi "masirala" srce i održala cirkulaciju. Iako se tvrdi da je to ključno u prvih deset sekundi, medicinski stručnjaci i vodeće svjetske kardiološke organizacije, poput Američke udruge za srce, upozoravaju da je ovo opasna dezinformacija. Forsirano kašljanje ne samo da neće pomoći, već može i pogoršati stanje. Ono dodatno opterećuje srce koje se već bori za kisik i, što je najgore, oduzima dragocjene sekunde i minute koje biste trebali iskoristiti za jedinu stvar koja vam zaista može spasiti život. Ako ste pri svijesti i možete kašljati, niste u stanju srčanog zastoja i ne trebate reanimaciju, već hitnu medicinsku pomoć zbog srčanog udara.
Apsolutni i neupitni prioritet, važniji od bilo čega drugog, jest poziv hitnoj medicinskoj službi na broj 194 ili 112. Učinite to odmah, prije nego što pokušate kontaktirati obitelj ili susjede. Svaka sekunda je bitna jer srčani mišić bez kisika počinje odumirati već nakon nekoliko minuta. Dispečeru jasno recite da ste sami i sumnjate na srčani udar. Oni su obučeni da vam pruže upute dok čekate pomoć. Mnogi oklijevaju s pozivom jer se boje da paničare bez razloga, no kardiolozi su jednoglasni: najveća pogreška koju možete napraviti je čekanje da simptomi prođu. Čak i ako se kasnije ispostavi da je alarm bio lažan, poziv hitnoj službi uvijek je ispravna odluka. Nikada nemojte pokušavati sami voziti do bolnice. Tim hitne pomoći može započeti s terapijom čim stigne do vas, što je ključno za smanjenje oštećenja srca.
Nakon što ste pozvali pomoć, postoji još jedan korak koji može značajno poboljšati vaše izglede. Ako niste alergični na aspirin i liječnik vam nije izričito zabranio njegovo uzimanje, sažvačite jednu tabletu od 300 do 325 miligrama (ili četiri "dječja" aspirina od 81 miligrama). Ključno je tabletu sažvakati, a ne samo progutati s vodom. Žvakanjem se lijek brže apsorbira u krvotok, gdje djeluje tako što usporava stvaranje krvnih ugrušaka. Tijekom srčanog udara, koji je najčešće uzrokovan ugruškom koji blokira koronarnu arteriju, aspirin može pomoći stabilizirati postojeći ugrušak i spriječiti stvaranje novih, čime se ograničava šteta na srčanom mišiću dok čekate stručnu pomoć. Ovo nije zamjena za liječničku intervenciju, već privremena mjera koja kupuje vrijeme.
Ostanite mirni i pripremite se za dolazak pomoći
Dok čekate hitnu pomoć, važno je smanjiti svaki napor za srce. Odmah prekinite sa svim aktivnostima. Nemojte hodati, pospremati ili se naprezati na bilo koji način. Sjednite na pod i naslonite se na zid ili legnite s gornjim dijelom tijela blago povišenim na jastucima. Ovaj polusjedeći položaj olakšava disanje i smanjuje pritisak na srce. Ako vam snaga dopušta, otključajte ulazna vrata kako bi medicinski tim mogao ući bez odgode. Ako imate kućne ljubimce, pokušajte ih zatvoriti u drugu prostoriju da ne ometaju djelatnike hitne pomoći. Pripremite popis lijekova koje uzimate i informacije o alergijama, ako ih imate. Kardiolozi savjetuju da takav popis uvijek nosite u novčaniku.
Iako je situacija zastrašujuća, pokušajte ostati što smireniji. Panika i tjeskoba ubrzavaju rad srca i povećavaju njegovu potrebu za kisikom, što može dodatno pogoršati stanje. Usmjerite se na disanje; dišite polako i duboko. Brojanje udaha i izdaha može pomoći u smirivanju pulsa. Podsjetite se da ste učinili ono najvažnije, pozvali ste stručnu pomoć koja je na putu. Svaki svjesni pokušaj opuštanja pomaže vašem tijelu da se bori. Ako vam je liječnik propisao nitroglicerin za hitne slučajeve, uzmite ga prema uputama, no nikada nemojte uzimati tuđe lijekove. Izbjegavajte bilo kakvu hranu i piće, osim malo vode za lakše uzimanje aspirina ako je potrebno.
Prepoznajte simptome na vrijeme
Klasični simptom srčanog udara je bol ili pritisak u prsima, no važno je znati da se znakovi mogu jako razlikovati. Mnogi ljudi, osobito žene, ne osjete tipičnu bol, već atipične simptome poput iznenadne slabosti, boli u gornjem dijelu trbuha koja podsjeća na žgaravicu, mučnine, povraćanja ili neobjašnjive boli u leđima ili čeljusti. Osjećaj kratkoće daha, čak i bez boli u prsima, može biti ozbiljan znak upozorenja. Nemojte ignorirati svoje tijelo. Mnogi koji su preživjeli srčani udar kasnije kažu kako su jednostavno "znali" da se događa nešto jako loše. Vaša intuicija može biti ključna.
Zapamtite, mit o "deset sekundi" i kašljanju je lažna nada koja može imati fatalne posljedice. Prava moć u tim kritičnim trenucima leži u znanju i brzoj reakciji. Prepoznavanje simptoma, trenutni poziv hitnoj službi i žvakanje aspirina koraci su koji dokazano spašavaju živote. Svaka minuta je važna, a cilj je otvoriti začepljenu arteriju unutar 90 minuta kako bi se oštećenje srca svelo na minimum. Pripremljenost i ispravno djelovanje vaši su najjači saveznici u borbi za vlastiti život.
Znanstvenici došli do novih saznanja kada je najučinkovitije vježbati ako želite zdravije srce!