Nasilje u obitelji se pojavljuje u različitim oblicima, a obilježeno je okrutnim djelima u kojima nerijetko dominiraju muškarci u prikazu profila nasilnika. U zadnjih nekoliko godina znanstvene studije su došle do spoznaje da takva djela ne moraju biti rodno specifična što znači da bilo koji član obitelji može biti nasilnik, kao što i bilo koji član obitelji može završiti kao žrtva nasilja u obitelji.
Profil nasilnika u obitelji
Kada se spomene riječ „nasilnik“, većina ljudi odmah pomisli na srednjoškolsko obrazovanje i djecu koja su često uključena u agresivna i nasilnička ponašanja. Međutim, tužna je istina da se nasilje može dogoditi u bilo kojoj dobi te u bilo kojem kontekstu. Ako ste se ikad zbog određenog oblika zastrašivanja, ismijavanja ili kritiziranja od strane člana obitelji osjetili ugroženo i nelagodno, vrlo vjerojatno ste doživjeli neki oblik nasilja.
Zlostavljanje i manipulacija u toksičnim obiteljima je, nažalost, toliko česta da je stanje već postalo alarmantno. Stručnjaci smatraju da takve obrasce ponašanja mogu uzrokovati značajne psihološke rane, a nasilnik može biti zaista bilo tko – otac, ujak, tetka, brat, sestra itd. Iako se njihovi motivi mogu razlikovati, većina nasilnika se odlučuje za takva djela zbog teških iskustava u vlastitom životu. Često se naglašava kako je većina nasilnika zapravo bila žrtva nasilja u djetinjstvu. Zašto je to tako?
Nošenje s fizičkim ili psihičkim zlostavljanjem je zaista teško. Psihičke rane i ožiljci postaju toliko bolni i trajni da ih je moguće izliječiti samo dugotrajnim i predanim radom na sebi u obliku stručnih psihoterapija i tretmana. Međutim, kada osoba doživi nasilje, njezina potreba je bijeg iz takve situacije i pronalaženje sigurnosti. Nerijetko je ta sigurnost karakterizirana kao zauzimanje dominantnog položaja nad fizički ili psihički slabijom drugom osobom.
Koliko god to bio neispravan način nošenja s doživljenim nasiljem, čini se da je najčešći prikaz profila nasilnika u obitelji. Nasilnici su najčešće fizički dominantniji od žrtve, iako to ne mora nužno biti slučaj. Često su i emotivno nezreli, pristrani, dvosmisleni, osvetoljubivi, manipulativni, agresivni, arogantni, sitničavi, sebični, narcisoidni, visoko obrambeni te nepredvidivi. Skloni su brzom i iracionalnom tumačenju postupaka drugih ljudi, a upravo su zbog takvih površnih shvaćanja skloni naglim promjenama raspoloženja. Na prvi pogled se čine šarmantni i željni pažnje, a s vremenom shvatite da su zapravo izrazito nepouzdani, neprijateljski nastrojeni, skloni laganju i manipulaciji te preuzimanju kontrole na drugima.
Zašto je netko nasilnik?
Teško je objasniti zašto se netko odlučuje biti nasilnik, ali stručnjaci takve uzroke opisuju kroz tri perspektive – biološku, psihološku i socijalnu. Konkretno, da bi se objasnilo maltretiranje, fizičke osobine se navode kao biološko objašnjenje, sociopatija/psihopatija se navodi kao socijalno-psihološko objašnjenje, a teorija socijalnog učenja (učenje ponašanja iz okoline u kojoj se osoba kreće) kao socijalno objašnjenje.
Iako su ovo sve izrazito kratka objašnjenja navedenih perspektiva o kojima bi se moglo opširno raspravljati, jedno je jasno, a to je namjera nasilnika u ponižavanju žrtve kako bi postigao potpunu kontrolu nad njezinim životom. Nasilje je zaista složena i višestruka dinamička pojava koja se može manifestirati u više oblika, a posljedice nasilja razlikuju se ovisno o pojedincu te o težini i trajanju nasilja.
Nasilje u obitelji
Obiteljsko nasilje je oblik nasilja u obitelji koje se može dogoditi između bračnih partnera, roditelja i djece, braće i sestara itd. Nasilje se događa kada jedna osoba, dominantnija i moćnija, pokušava degradirati, zloupotrijebiti ili kontrolirati drugu osobu. Krajnji cilj obiteljskog nasilnika je dominacija, moć i kontrola jednog ili više članova obitelji.
Najčešće zlostavljanje ima oblik psihološkog mučenja žrtve. To može uključivati stalno kritiziranje zbog stvarnih ili izmišljenih postupaka, obično nebitnih, kao i dosljedno okrivljavanje žrtve u bilo kojoj prilici te odbijanje vrijednosti i uvažavanja pojedinca. U pitanju može biti i emocionalno i verbalno zlostavljanje kako bi se osobi potpuno uništilo samopoštovanje i samopouzdanje, ali su najčešće u pitanju zastrašivanje i ponižavanje u obliku emocionalnog zlostavljanja.
Oblici nasilja u obitelji
Osim emocionalnog, česti oblici zlostavljanja su i socijalno, financijsko i seksualno zlostavljanje. U socijalnom zlostavljanju se žrtva pokušava izolirati od socijalne interakcije s prijateljima i obitelji. To se može odnositi na sprečavanje žrtve za izlazak u javnost, verbalno degradiranje pred drugima, nemogućnost kontakta s drugima itd. U tom slučaju žrtva doživljava strah i postaje djelomično psihički ovisna o zlostavljaču. Ova pojava se može povezati i prerasti u Stockholmski sindrom o kojem više možete pročitati ovdje.
Financijsko zlostavljanje je još jedan oblik nasilja, a uključuje nasilnikovo preuzimanje kontrole nad financijama žrtve kako bi u potpunosti kontrolirao njezinim životom. To može uključivati i uskraćivanje novca potrebnog za svakodnevno i dugoročno preživljavanje. Seksualno nasilje je još jedan oblik zlostavljanja, a riječ je o prisilnoj metodi koja dovodi do neželjenih seksualnih aktivnosti. Ovakav oblik maltretiranja odnosi se na moć i kontrolu nad drugom osobom, a uključuje seksualno uznemiravanje, silovanje i optužbe za nevjeru. Dugoročne posljedice mogu uključivati seksualnu disfunkciju u kasnijem životu, zlouporabu droga i alkohola te samoubojstvo.
U svim navedenim oblicima zlostavljanja javljaju se verbalno ili fizičko zlostavljanje u obliku prijetnji, napada, nanošenja ozljeda ili bilo kakav pokušaj kontrole, povrede ili zastrašivanja žrtve. Nažalost, sve to ostavlja trajne emocionalne ožiljke s kojima se nije lako nositi, posebno ako se dogode u djetinjstvu. Više o doživljenim traumama iz djetinjstva pročitajte ovdje.
Kako se nositi s nasiljem u obitelji?
Nije lako zauzeti se za sebe u ovakvim situacijama. Ako počnete vikati ili postanete agresivni, cijela situacija može postati izrazito opasna. Definitivno ćete osjetiti snažne emocije kada vas netko maltretira, posebno kada je ta osoba i član obitelji. Također je važno da taj osjećaj ne pokušavate potisnuti ili poreći jer to može s vremenom prerasti u eksploziju emocija kada to najmanje očekujete.
Drugim riječima, ne usmjeravajte se na ljutnju, tugu ili frustraciju koliko god to teško bilo. Spremite svoje emocije za kasnije, kada možete razgovarati s nekim pouzdanim prijateljima ili kada ćete imati dovoljno vremena da shvatite što se dogodilo. Osim toga, možete potražiti i stručnu pomoć u obliku psihoterapije u kojoj ćete se naučiti zauzeti za sebe i prestati biti pasivni promatrač svih nasilničkih djela u obitelji. Iako bi nasilnik trebao biti taj kojemu je potrebna pomoć, vjerojatno ste i sami svjesni da je do tog procesa puno duži put.
Konačno, postoje neke stvari koje možete učiniti kako biste smanjili nasilje, a da pritom ne morate izravno komunicirati s nasilnikom. Kao što već vjerojatno znate, nasilnici obično imaju svoje unutarnje slabosti te ih privlače ljudi koji izgledaju slabo i nesigurno. Ako naučite biti asertivni, samouvjereni i dominantni kada je nasilnik u blizini, možda će ipak dvaput razmisliti o tome hoće li vam se ponovno približiti.
Svakako imajte na umu da ponašanje nasilnika ne odražava nešto o vama ili vašoj vrijednosti. Ne pokušavajte sebe gledati kroz njegove oči jer to niste vi. Također, nemojte povjerovati u to da su okrutne primjedbe koje dobivate od strane nasilnika istinite. Usredotočite se na sve pozitivne stvari koje znate o sebi te na jačanje svojih snaga kako biste se znali i mogli nositi s nasiljem u svojoj okolini. Ako osjećate da ne možete sami, potražite pomoć. Niste jedini koji ste se našli u toj situaciji. Sigurno postoje oni koji su kroz to već prošli i koji će vas najbolje moći razumjeti i pružiti vam konkretnu pomoć.