Za mnoge je jutarnja kava ritual bez kojeg je teško zamisliti početak dana, no čini se kako se njezin učinak ne zaustavlja samo na razbuđivanju. Novo istraživanje objavljeno u European Journal of Nutrition pokazalo je zanimljivu povezanost redovitog pijenja kave i sastava tijela. Među 2264 ispitanika, oni koji su pili tri do četiri šalice dnevno u prosjeku su imali manje masnog tkiva i više mišićne mase od osoba koje su pile manje kave ili je nisu pile, iako su im vrijednosti indeksa tjelesne mase bile slične, piše Prevention.
Posebno je zanimljiv podatak o visceralnoj masnoći, odnosno masnom tkivu koje se nakuplja oko unutarnjih organa. Upravo je ono povezano s povećanim rizikom za niz kardiometaboličkih problema. 'Rezultati sugeriraju da bi redovita konzumacija kave mogla biti povezana s povoljnijim sastavom tijela, a ne jednostavno s manjim brojem na vagi', objašnjava nutricionistica Melissa Prest. BMI, naime, ne pokazuje koliko nečije tjelesne mase čine mišići, a koliko masno tkivo niti gdje je ono raspoređeno.
Znanstvenici još ne znaju zašto je kava povezana s takvim rezultatima. No, jasno je kako je ona je mnogo više od napitka koji sadrži kofein. U njoj se, naime, nalaze brojni biološki aktivni spojevi, među kojima su klorogenske kiseline i drugi polifenoli. Ranija istraživanja umjerenu konzumaciju kave povezivala su i s manjim rizikom od dijabetesa tipa 2 te nekih kardiovaskularnih bolesti, dok njezini bioaktivni spojevi imaju antioksidativna i protuupalna svojstva. Zanimljivo je da su u pojedinim istraživanjima određene koristi zabilježene i kod kave bez kofeina, što sugerira da kofein možda nije jedini zaslužan za njih. Važan je i način pripreme. Nefiltrirana kava, poput one pripremljene u French pressu ili kuhane kave, sadrži diterpene, spojeve koji kod nekih ljudi mogu povisiti LDL kolesterol, dok papirnati filtar uklanja velik dio tih tvari.
Za većinu zdravih odraslih osoba do 400 miligrama kofeina dnevno općenito se smatra količinom koja nije povezana s negativnim učincima. Ovisno o veličini šalice i načinu pripreme, to može odgovarati otprilike dvjema do četirima šalicama kave. No 400 miligrama nije cilj koji treba dosegnuti, nego gornja granica. Neki će ljudi već nakon mnogo manje količine osjećati nervozu, lupanje srca ili imati problema sa spavanjem. Pritom treba uračunati i kofein iz čaja, energetskih i gaziranih napitaka, čokolade, dodataka prije treninga te nekih lijekova.
Iako rezultati zvuče obećavajuće, stručnjaci upozoravaju da ne treba početi piti više kave u nadi da će ona otopiti masno tkivo ili izgraditi mišiće. Za to postoje daleko pouzdanije metode, kao što su redovita tjelesna aktivnost i trening snage, dovoljno proteina, kvalitetna prehrana i san. Važno je i što stavljamo u šalicu. Obična ili tek blago zaslađena kava nutritivno se bitno razlikuje od velikih napitaka prepunih šećera, sirupa i vrhnja.
Na kraju, samo istraživanje ne dokazuje da je upravo kava uzrokovala razlike u sastavu tijela. Riječ je o povezanosti, a na rezultate su mogle utjecati i druge prehrambene i životne navike ispitanika. Za ljubitelje kave poruka je ipak ugodna: ako vam odgovara, umjerena količina može biti sasvim dobar dio zdravog načina života, ali nije čarobni recept za vitkiju liniju.