Hoteli su, po svojoj prirodi, prepuni površina koje tijekom dana dodiruje velik broj ljudi s različitim higijenskim navikama, što ih čini idealnim mjestom za prijenos mikroorganizama. Problem je u tome što se ne možete pouzdati u to da vaši suputnici prakticiraju dobru higijenu ruku, osobito dok su na odmoru i opušteniji nego inače. "Ljudi jednostavno ne peru ruke pravilno, a peru ih još lošije kada su na odmoru", rekao je za HuffPost mikrobiolog Jason Tetro, poznat i kao "The Germ Guy", navodeći fekalne bakterije i stafilokok kao dvije vrste koje se iznimno lako šire. Nedavna istraživanja potvrđuju da se stafilokok često nalazi na raznim površinama u hotelskim sobama, od mekog namještaja do tvrdih površina u kupaonici.
Jednom kada dođete u kontakt s bilo kojom bakterijom ili virusom, rizik od zaraze postoji otprilike četiri sata, što je vremenski prozor unutar kojeg ćete vjerojatno dodirnuti lice, protrljati oči ili staviti prste u usta, objasnio je Tetro. To je više nego dovoljno vremena da se mikrobi s vaših ruku prenesu na sluznicu i uđu u organizam. Najveći rizik predstavljaju upravo one površine koje dodiruje najviše ljudi, a među svima njima, stručnjaci za zaraze upozoravaju da je gumb za prizemlje u dizalu često najopasniji i najviše zanemaren krivac. "Svi dodiruju gumb za prizemlje kako bi izašli iz dizala", istaknuo je Chuck Gerba, mikrobiolog sa Sveučilišta u Arizoni, dodajući: "Danas gumbe u dizalu moram pritiskati člankom prsta, jer smo ih dovoljno uzorkovali da znamo što se na njima nalazi."
Da ovo nije samo teorija, potvrdila je i studija koju je vodila Mary Spitzer dok je bila istraživačica na Sveučilištu u Arizoni. Njezin tim procjenjivao je širenje virusa i rizik od infekcije u hotelskom predvorju, a rezultati su pokazali da su gumbi dizala za prizemlje najčešće dodirivani predmet koji pomaže u prijenosu zaraznih bolesti. U sklopu istraživanja promatrala je goste u predvorju i bilježila koje površine i kojim redoslijedom dodiruju. "Gotovo uvijek, prvo bi to bio gumb u dizalu, očito, jer se spuštaju u predvorje", rekla je Spitzer. Iako ljudi obično ne drže prst na gumbu dugo, čak je i kratak pritisak dovoljan za prijenos zaraze, jer virusi na takvim površinama mogu preživjeti satima, pa čak i danima. Primjerice, Tetro je objasnio da virusi gripe i COVID-a na površini gumba u dizalu mogu ostati aktivni od četiri do osam sati.
Jednom kada netko tko je bolestan kihne ili se zakašlje u ruku i zatim pritisne gumb, na njemu ostavlja trag. Dovoljno je da vi nakon toga pritisnete isti taj gumb "na vrlo kratko vrijeme kako biste pokupili dovoljno virusa s ostataka koji su se tamo zadržali", naglasio je Tetro. Opasnost se, međutim, ne zaustavlja na dizalima. Stručnjaci upozoravaju da su i brojne druge površine u hotelima, kako u zajedničkim prostorima tako i u samim sobama, pune klica jer se rijetko temeljito čiste i dezinficiraju. Tu spadaju kvake na vratima, daljinski upravljači, prekidači za svjetlo, budilice, telefoni, a posebno posude za led, za koje Tetro tvrdi da se "vjerojatno nikada ne operu kako treba".
Opasnost vreba i iza zatvorenih vrata
Iako se gosti najviše fokusiraju na čistoću posteljine i ručnika, koji se redovito mijenjaju, prava se opasnost često krije u detaljima. Hotelsko osoblje, zbog pritiska da sobu očisti u vrlo kratkom roku, ponekad unutar trideset minuta, jednostavno ne stigne provesti dubinsko čišćenje. Tako predmeti poput ukrasnih prekrivača i jastuka, za razliku od posteljine, ostaju neoprani tjednima, a na njima se nakupljaju mrtve stanice kože i tjelesne tekućine. Slično je i s daljinskim upravljačima i telefonima, koji su pravi magneti za bakterije.
Američko istraživanje pokazalo je da više od osamdeset posto analiziranih površina u sobama sadrži fekalne bakterije, a posebno su problematične bile spužve i kolica za čišćenje, što ukazuje na to da se bakterije mogu prenositi iz sobe u sobu. Na popisu rizičnih predmeta nalaze se i kuhala za vodu te aparati za kavu, koje gosti ponekad koriste u nehigijenske svrhe, ali i sušila za kosu, na kojima je pronađeno više bakterija nego na dasci WC školjke.
Dobra je vijest da rješenja postoje i nisu komplicirana. Za hotele, jedno od najučinkovitijih rješenja je ciljano i češće čišćenje najfrekventnijih površina. Studija koju je provela Spitzer pokazala je da je ciljana dezinfekcija predmeta poput ručki na hladnjacima i čitača kreditnih kartica dovela do značajnog smanjenja virusnog opterećenja. Pandemija bolesti COVID-19 podigla je svijest o važnosti higijene, što je potaknulo mnoge hotele na uvođenje strožih protokola čišćenja, a u budućnosti se očekuje i veća primjena tehnologije, poput robota za čišćenje i pametnih senzora. No, dok se to ne dogodi, uvijek možete uzeti stvar u svoje ruke i zaštititi se jednostavnim mjerama opreza.
Kada ste u nedoumici, operite ruke ili odmah upotrijebite dezinficijens nakon korištenja zajedničkih hotelskih prostora. "Dodirivanje stvari u hotelima je gotovo neizbježno", rekla je Spitzer, no ključ je u onome što radite nakon toga. Nakon što pritisnete taj gumb u dizalu, "budite svjesni kamo nakon toga stavljate ruke", savjetovala je. "Dodirujete li svoje lice? Dodirujete li lice svog djeteta? Jedete li nešto?" Takva jednostavna svjesnost može napraviti veliku razliku i osigurati da vaš odmor ne završi ranije nego što ste planirali zbog bolesti koju ste mogli spriječiti.
Ruglo na jednoj od najvažnijih državnih prometnica: Kako je propao hotel koji nikada nije primio nijednog gosta