Sporiji metabolizam, manjak kondicije i sijeda kosa očekivane su promjene koje dolaze s godinama, ali određene signale koje tijelo šalje treba shvatiti ozbiljnije od drugih. Kronični umor, gubitak mišićne mase, poteškoće s pamćenjem ili nagli gubitak kilograma nisu nešto što biste trebali zanemariti. Stručnjakinje za gerijatriju upozoravaju da upravo razdoblje nakon 50. godine može biti presudno za zdravlje u starijoj dobi. Prve ozbiljnije znakove starenja većina ljudi primijeti između 50. i 60. godine. Tijelo se postupno mijenja, oporavak traje dulje nego prije, a svakodnevni napori postaju zahtjevniji. To, međutim, ne znači da je narušeno zdravlje neizbježan dio starenja, upozoravaju stručnjaci.
Profesorica gerijatrije i voditeljica Swiss Campus for Healthy Longevity na Sveučilištu u Baselu, Heike Bischoff-Ferrari, objašnjava da je ovo razdoblje presudno za zdravlje u starijoj dobi te da, iako se tada uočavaju prve posljedice starenja, nikada nije kasno za promjenu životnog stila koja može poboljšati kvalitetu života, ali ga i produljiti. „Normalno je da s godinama postupno opada tjelesna izdržljivost i da ljudi postanu svjesniji koliko je važno brinuti o zdravlju", kaže Bischoff-Ferrari.
S godinama organizam prirodno gubi mišićnu masu i snagu. Procjenjuje se da čovjek između 20. i 80. godine izgubi čak 30 do 40 posto mišićne mase, što se negativno odražava na kondiciju, ravnotežu, pokretljivost i svakodnevno funkcioniranje. Istodobno dolazi do hormonalnih promjena. Kod žena menopauza donosi nagli pad estrogena i progesterona, dok se kod muškaraca razina testosterona postupno smanjuje iz godine u godinu. Zbog toga se lakše nakupljaju masne naslage, osobito u području trbuha, a povećava se i rizik od metaboličkih bolesti te bolesti srca i krvnih žila, prenosi WELT.
Starenje utječe i na imunološki sustav. Obrambeni mehanizmi organizma više ne reagiraju jednako učinkovito kao u mlađoj dobi, a u tijelu se češće razvija kronična upala niskog intenziteta, za koju stručnjaci smatraju da pridonosi razvoju brojnih bolesti povezanih sa starenjem. Dodatnu potvrdu da organizam prolazi kroz važne promjene donijelo je i istraživanje Sveučilišta Stanford, objavljeno prošle godine u časopisu Nature Aging. Znanstvenici su tijekom godina pratili više od stotinu ispitanika i utvrdili da se najveće biološke promjene događaju sredinom četrdesetih te ponovno oko 60. godine života. Promjene posebno zahvaćaju imunološki sustav, metabolizam, bubrege i srčanožilni sustav.
Iako određene promjene dolaze s godinama, neke tegobe nisu normalan dio starenja. Prema riječima profesorice Bischoff-Ferrari, dugotrajan umor, neobjašnjiv gubitak tjelesne mase, primjetan pad mišićne snage, sporiji hod, problemi sa sluhom ili pogoršanje raspoloženja zahtijevaju ozbiljniji pristup i savjetovanje sa stručnjakom. „Često se događa da ljudi takve simptome pripisuju godinama, iako mogu upućivati na bolest koja se može liječiti", upozorava liječnica. Često se zanemaruju i promjene u pamćenju te poteškoće u svakodnevnim aktivnostima. Ako osoba ima problema s orijentacijom na poznatim mjestima, vođenjem financija ili obavljanjem uobičajenih kućanskih poslova, to nije nešto što bi trebalo zanemariti. Promjene raspoloženja također nisu bezazlene. Depresija se u starijoj dobi često ne očituje tugom, nego nesanicom, gubitkom apetita, iscrpljenošću ili povlačenjem iz društvenog života, zbog čega nerijetko ostane neprepoznata.
Gerijatrica i kardiologinja Ursula Müller-Werdan iz berlinske bolnice Charité upozorava da bolesti srca često godinama napreduju bez ikakvih simptoma. Prisjeća se nekoliko muškaraca iz svojeg okruženja koji su doživjeli srčani udar početkom pedesetih godina, a da prije toga nisu imali nikakve tegobe. „Nažalost, srčani udar između 50. i 60. godine mnogim ljudima bude prvi znak da već dugo imaju ozbiljnu bolest krvnih žila", kaže Müller-Werdan.
Stručnjaci ističu da se velik dio zdravstvenih rizika može smanjiti promjenom svakodnevnih navika. Müller-Werdan preporučuje kombinaciju umjerene tjelesne aktivnosti, vježbi snage i ravnoteže jer takav način vježbanja pomaže očuvati pokretljivost, mišićnu masu i samostalnost u starijoj dobi. Dodaje kako nije potrebno odmah krenuti s intenzivnim treninzima. Dovoljno je više hodati, češće koristiti stepenice i odabrati fizičku aktivnost u kojoj ćete uživati. Upornost i dosljednost ključ su dugovječnosti, a odabirom aktivnosti koju ćete moći redovito prakticirati činite jednu od najboljih stvari za svoje zdravlje i kvalitetu života.
Prve pozitivne promjene mogu se primijetiti već nakon nekoliko tjedana redovitog kretanja. Razina energije raste, san postaje kvalitetniji, a raspoloženje se popravlja. Dugoročno se može smanjiti i rizik od kroničnih bolesti te usporiti procesi povezani sa starenjem. Pedesete zato ne treba promatrati kao točku nakon koje nema povratka, nego kao razdoblje u kojem se dobrim životnim navikama može učiniti puno za kvalitetniji, dulji i aktivniji život.