Hrvatska povijest bogata je plemićkim obiteljima, no malo koja je ostavila tako dubok trag kao Zrinski i Frankopani. Njihove sudbine povezane su s hrabrošću, politikom, ratovima, ali i tragedijom. Najveća od njih dogodila se upravo na današnji dan, 30. travnja 1671. godine, kada su najslavnije potomke ove dvije loze, Petra Zrinskog i Frana Krstu Frankopana, u Bečkom Novom Mjestu pogubili Habsburgovci jer su se usudili tražiti bolje rješenje za svoju domovinu Hrvatsku.
Ono što je tome prethodilo u povijesti poznato je kao Urota zrinsko-frankopanska (1664.–1671.). Nakon nepoštenog mira u Vašvaru kojim su Habsburgovci prepustili osmanskim snagama velika područja, mnogi su ugarski, ali i hrvatski plemići, predvođeni Nikolom Zrinskim, izgubili povjerenje u tadašnjeg cara Leopolda I. Organizirali su pobunu, tražeći pomoć i podršku od stranih sila, najviše Francuske i Venecije. Pobunu u Hrvatskoj predvodio je Nikola Zrinski, a nakon njegove pogibije, vodstvo preuzimaju njegov brat Petar Zrinski te njegov šurjak Fran Krsto Frankopan.
Nažalost, njihova urota je otkrivena. Car Leopold pozvao je Zrinskog i Frankopana u Beč pod izgovorom pomirenja, no ondje su uhićeni i bačeni u tamnicu. Osuđeni su za izdaju kralja i države te osuđeni na smrt, odsijecanjem desne ruke i glave. Kasnije je presuda preinačena te je odredba o odsijecanju ruke ukinuta. Osim toga, oni i članovi njihovih obitelji ostali su bez plemićkih povlastica, a sva njihova imovina je zaplijenjena. Nakon smaknuća tijela Petra Zrinskog i Franje Krste Frankopana prenesena su u Zagreb i od 1919. počivaju u zagrebačkoj katedrali.
U povijesti je ostalo zapisano kako je Zrinskom i Frankopanu prije pogubljenja dozvoljeno da se oproste jedan od drugoga, no nisu se stigli posljednji put zagrliti s članovima svoje obitelji. Ipak, njihovi uznici dozvolili su im da napišu pisma svojim voljenim suprugama. Frankopan se na taj način oprostio od svoje Julije, dok je Zrinski pisao supruzi Ani Katarini. Još iste godine to je pismo prevedeno na nekoliko jezika. Jer, osim što se bavio politikom, Petar Zrinski bio je i pjesnik. Pisao je na hrvatskom jeziku, promičući tako hrvatsku kulturu. Njegova supruga Ana Katarina Zrinska bila je pak jedna od najobrazovanijih žena svog vremena. Govorila je više jezika, pisala pjesme i politička pisma te bila ključna savjetnica u urotničkim planovima. Istodobno, i Frankopani su bili veliki prosvjetitelji te su među prvima na hrvatskom tlu organizirali tiskanje knjiga.
Nažalost, unatoč umnim sposobnostima i naprednim pogledima na svijet, Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan nisu uspjeli u svome naumu da poboljšaju položaj Hrvata u Austro-Ugarskom Carstvu. Njihova smrt označila je kraj političke moći hrvatskog plemstva i početak izravne apsolutističke vlasti Habsburgovaca.
Zrinski i Frankopani danas su simbol domoljublja, otpora tuđinskoj vlasti i borbe za prava Hrvata. Njihova priča nije samo tragična, nego i herojska, jer pokazuje koliko su daleko pojedinci spremni ići u borbi za svoj narod i ideale. Njihova hrabrost, ali i njihova kulturna ostavština, i dalje žive kroz književnost, glazbu, spomenike i brojne manifestacije koje diljem Hrvatske i danas slave njihovo ime.
GALERIJA Ovih 7 stvari nikada ne biste trebali guglati: Prva je zamka u koju smo gotovo svi barem jednom upali
Hrabrost otići caru kako bi izmolili oprost umjesto da su vojskom krenuli na Beč i zapalili sve oko sebe. Pa čak i uz tursku pomoć. Habsburgovci i Nijemci nikad ništa dobro nisu donijeli Hrvatima. Samo ropstvo, kmetstvo i sluganstvo.