Svima nam s vremena na vrijeme ponestane energije i svatko od nas se bar ponekad zapitao što je uzrok umora koji nas obuzima. Ako se to događa nakon noći s premalo sna ili napornog radnog dana, razloga za brigu nema. No, ako vas umor prati duže vrijeme, možda se uzrok krije u vašim navikama. Dobra vijest je, kaže stručnjakinja Stacie J. Stephenson za Everyday Health, da se navike mogu promijeniti. Evo što najčešće uzrokuje umor.
Jedete previše šećera: Rafinirani ugljikohidrati (bijeli kruh, riža, čips, žitarice) i slatkiši naglo podižu glukozu. Kratko se osjećate budnije, potom slijedi 'pad šećera'. Taj pad sa sobom nosi umor, razdražljivost i teškoće s fokusom. Ograničite takve namirnice i obroke uravnotežite vlaknima, nemasnim proteinima i zdravim mastima.
Premalo vježbate: Iako zvuči suludo, trošenje energije na kretanje vraća energiju. Redovita tjelovježba poboljšava kvalitetu sna, smanjuje nesanicu i podiže dnevnu budnost. Kad ste klonuli, prošećite pet minuta na otvorenom. Ključ je svakodnevna aktivnost koja ubrzava puls, ojačava mišiće i isteže tijelo.
Preskačete doručak: Dugi noćni post traži 'gorivo' ujutro. Bez doručka brže ogladnite i lakše posegnete za lošim izborima koji vode popodnevnom padu šećera. Kombinirajte zdrave ugljikohidrate (voće, povrće, cjelovite žitarice) s izvorom proteina (jaja, orašasti plodovi, mliječni proizvodi). Ugljikohidrati daju početni poticaj, a proteini ga produljuju.
Predugo sjedite: Dugotrajno sjedenje šteti zdravlju i 'krade' energiju. Ustajanje i kratko kretanje potiče cirkulaciju i dotok kisika u krv. Više kisika u mozgu poboljšava budnost, raspoloženje i pamćenje. Ako ste uredski tip, izađite barem nakratko; boravak u prirodi i sama zelena boja podižu osjećaj dobrobiti.
Previše kofeina: Kofein iz kave, kole ili energetskih pića brzo 'podigne', ali pretjerivanje vodi padu, nervozi i lošoj koncentraciji. Tijelo razvija toleranciju pa trebate sve više za isti učinak. Za zdrave odrasle 400 mg dnevno smatra se sigurnim, no to nije preporuka da zaista pijete toliko. Pazite na vrijeme: kasnopopodnevna kava može skratiti san, stoga poslijepodne prijeđite na vodu, biljni čaj ili gaziranu vodu bez kofeina.
Dehidrirani ste: Čak i blaga dehidracija snižava energiju, raspoloženje i koncentraciju. Postavite cilj: čaša vode otprilike svaki sat za stolom. Povećajte unos kad ste fizički aktivni ili na vrućini. Voda je jednostavan, brz način da spriječite zamor.
Pod stresom ste: Stres je normalan, ali kronični, neriješen stres iscrpljuje. Možete jesti dobro, vježbati i rano lijegati, no stalna napetost potkopava sve ostalo. Odvojite oko 15 minuta na početku i kraju dana za opuštanje, organizaciju ili kratak ritual koji smiruje. Ako prilagodbe stila života ne pomažu, potražite savjet liječnika ili stručnjaka za mentalno zdravlje.
Ne birate pametne međuobroke: Mnogi od nas poslijepodne obično posežu za jednostavnim šećerima i rafiniranim grickalicama koje 'kradu' energiju. Birajte užine s proteinima i vlaknima jer se sporije probavljaju. Primjeri: sir i voće, integralni tost s bademovim maslacem, nekoliko ploški puretine i baby mrkve. Takvi zalogaji daju postojaniju energiju.
Jedete prevelike obroke: Prejedanje 'povuče' krv u probavni sustav. Osjećate se tromo i manje budno jer tijelo obrađuje hranu, posebno ako je obrok mastan. Rezultat može biti pad energije sredinom dana, osobito nakon ručka. Gradite obrok uravnoteženo: neka to bude kontrolirana porcija nemasnih proteina, sa složenim ugljikohidratima, zdravim mastima i puno povrća.