Liječnici će vam rutinski savjetovati da se hranite zdravo, vježbate i usvojite niz drugih korisnih navika kako biste poboljšali kvalitetu i duljinu života. Međutim, u svijetu gdje se neprestano pojavljuju novi trendovi, ključno je zadržati kritički pristup jer i s dobrim stvarima moguće je pretjerati. Dr. Mitch Ghen, glavni medicinski direktor u Access Medical Labs, upozorava na pet naizgled "zdravih" izbora koji vam zapravo mogu naštetiti. Prva velika zabluda je potpuno izbacivanje ugljikohidrata. Iako smanjenje unosa može pomoći u gubitku kilograma i regulaciji šećera u krvi, njihovo potpuno eliminiranje nije pametno. "Ugljikohidrati nisu neprijatelji. Oni vam daju energiju", istaknuo je Ghen. Namirnice bogate dobrim ugljikohidratima, poput svježeg voća, povrća i cjelovitih žitarica, također su izvor brojnih esencijalnih nutrijenata, a njihovo izbjegavanje može dovesti do ozbiljnih nedostataka u organizmu.
Važno je zapamtiti, kako kaže Ghen za The Post, da je jedna od najbolje proučenih i najzdravijih dijeta upravo mediteranska prehrana, koja nipošto ne ograničava unos ugljikohidrata. Štoviše, mediteranska prehrana često se navodi kao najbolji izbor za smanjenje rizika od demencije, dijabetesa i određenih vrsta karcinoma. No, pogrešni koraci ne događaju se samo u prehrani. Druga opasna navika koju mnogi prakticiraju jest pretjerano uzimanje dodataka prehrani, često potaknuti trendovima koje promoviraju influenceri. "Nemojte pretpostaviti da više suplemenata automatski znači i bolje zdravlje", upozorava Ghen, naglašavajući da je ključ u umjerenosti i informiranosti, a ne u slijepom praćenju popularnih savjeta.
Opasnosti koje vrebaju iz bočica sa suplementima su brojne. Primjerice, neki minerali mogu ometati međusobnu apsorpciju. Kalcij, magnezij, cink i željezo apsorbiraju se istim putevima, pa ako ih uzmete istovremeno, moguće je da će se samo jedan apsorbirati dok ostali neće imati nikakav učinak. Još je opasnije kombiniranje određenih suplemenata koji mogu višestruko pojačati svoje djelovanje do opasne razine. Takav je slučaj s ginko bilobom i omega-3 masnim kiselinama, koji zajedno mogu ekstremno razrijediti krv, što je posebno rizično ako već uzimate lijekove za razrjeđivanje krvi.
Stručnjaci posebno upozoravaju na vitamine topive u mastima - A, D, E i K - koji se nakupljaju u tijelu i mogu postati toksični. Prevelike doze vitamina D mogu dovesti do nakupljanja kalcija u krvi i oštetiti srce i bubrege, dok čak i previše vitamina C može uzrokovati probavne smetnje i stvaranje bubrežnih kamenaca. Zapanjujuć je podatak da je čak 20 posto oštećenja jetre uzrokovanih lijekovima posljedica nekontroliranog uzimanja suplemenata. Ghen savjetuje da se prije uzimanja bilo kakvih dodataka posavjetujete s liječnikom i provjerite funkciju jetre i bubrega. "Ne vjerujte svemu što vam influenceri pokušavaju prodati - nitko ne poznaje vašu specifičnu biokemiju", zaključuje.
Treća navika na popisu je pretjerano vježbanje. Iako je redovita tjelesna aktivnost temelj zdravlja, kronično i prekomjerno vježbanje može postati kontraproduktivno. "Veličali smo sportove izdržljivosti, a da se nismo uvijek pitali jesu li optimalni za dugovječnost", kaže Ghen. On objašnjava da ekstremni napori mogu povećati oksidativni stres i upalne procese u tijelu, potencijalno poništavajući neke od zdravstvenih koristi vježbanja. Ovo stanje, poznato i kao sindrom pretreniranosti, može oslabiti imunološki sustav i učiniti vas podložnijima infekcijama. Posljedice mogu biti i ozbiljnije: studija iz 2025. godine otkrila je da ultramaratonci mogu imati povećan rizik od razvoja raka debelog crijeva. Znakovi da pretjerujete uključuju nemogućnost održavanja performansi, potrebu za sve duljim periodima odmora, osjećaj umora, depresiju ili nagle promjene raspoloženja. Također, možete primijetiti da se češće ozljeđujete i češće obolijevate, što je jasan signal tijela da usporite.
Mnogi u nastojanju da smanje unos kalorija, a zadrže unos proteina, naručuju omlet samo od bjelanjaka. No, Ghen savjetuje da zaboravite na tu praksu jer se time odričete najvrjednijeg dijela jajeta. "Žumanjak je mjesto gdje se nalazi većina hranjivih tvari", ističe on. Iako bjelanjci osiguravaju proteine, njihovo isključivo konzumiranje može dovesti do nedostatka kolina, vitamina topivih u mastima poput A, D, E i K, te može blokirati apsorpciju biotina, koji je ključan za zdravlje kose, noktiju, kože i normalnu funkciju mozga. Posebno je važno naglasiti ulogu kolina, esencijalnog nutrijenta za izgradnju masti koje održavaju staničnu strukturu čvrstom. Kolin je također od vitalnog značaja za moždane funkcije poput pamćenja, raspoloženja i kontrole mišića. Nedostatak kolina može uzrokovati probleme s jetrom, oštećenje mišića te kognitivne i emocionalne poteškoće.
Posljednja na popisu štetnih "zdravih" navika je detoksikacija sokovima, kojoj pribjegava oko 20 posto odraslih zabrinutih za svoju težinu. Ghen izražava snažno neslaganje s ovim trendom. "Mrzim riječ detoks! Vaše tijelo već ima prirodni sustav za detoksikaciju", kaže on. Umjesto da se oslanjate na postove sa sokovima, možete potaknuti prirodne procese detoksikacije u tijelu pravilnom prehranom, kvalitetnim snom, tjelesnom aktivnošću te održavanjem zdravlja jetre i bubrega. Pijenje dovoljno vode ispire otpadne tvari kroz urin, dok unos dovoljno vlakana iz voća i povrća održava probavni sustav zdravim i potiče eliminaciju otpada. Vježbanje potiče cirkulaciju krvi i limfe, omogućujući filtraciju tvari na njihovom putu kroz tijelo. San je, pak, ključan za detoksikaciju mozga. Tijekom spavanja aktivira se naš glimfatički sustav, koji ispire štetne otpadne tvari iz mozga. Ako taj sustav ne radi ispravno, može doći do nakupljanja toksina koji se povezuju s Alzheimerovom bolešću.